Ne treba više ponavljati da je informatika zanimanje budućnosti, a u tu kategoriju spada robotika, programiranje, dizajn, modeliranje i sve što se može zamisliti na radu za računalom.
Naravno, taj potencijal prepoznaje malo škola u Hrvatskoj, no Osijek, kao jedan od najaktivnijih gradova kada pričamo o informatici, priključio se ovoj globalnoj inicijativi u kojoj sudjeluje oko 100 milijuna učenika diljem svijeta.
Za one manje upućene, Sat Kodiranja (eng. ‘Hour of Code’) jednosatni je uvod u računalne znanosti, osmišljen kako bi pojednostavio shvaćanje programiranja, te pokazao da bilo tko može naučiti osnove programiranja. Inicijativa traje od 8. do 14. prosinca svake godine.
Osječka informatička udruga Osijek Software City prepoznala je u međunarodnoj inicijativi Sat kodiranja zanimljiv i poticajan program uključivanja i najmlađih generacija u informatički svijet kroz brojne edukativne module za učenje programiranja prilagođene svim uzrastima - počevši od onih najmlađih, te uvela ovaj program u trinaest osnovnih i dvije srednje škole u Osijeku i okolici.
15 škola u Osijeku priključilo se globalnoj inicijativi “Hour of Code”, a gdje su ostali?
Davor Banović iz tvrtke ShoutEm, voditelj ove inicijative, u kratkim riječima za ZIMO je objasnio kako je krenula ova inicijativa.
“Inicijativa Hour Of Code nastala je prošle godine u Americi radi pokušaja da se doprinese informatičkom obrazovanju koje i tamo nije savršeno. U inicijativu se uključilo nekoliko tvrtki koje se bave razvojem softvera koje su kreirale jednostavne i poticajne module za učenje programiranja. Trenutno na stranicama postoje moduli koji pokrivaju doslovne sve dobne skupine i više razina znanja.”
Davor smatra kako je programiranje danas izuzetno bitno, jer s jedne strane, računala postaju uređaji koje je lako koristiti, no s druge strane se primjećuje smanjivanje interesa za programersku struku i informatičku znanost. “Nije rijedak slučaj da čak i obrazovani programeri i informatičari, koji dolaze na razgovore za posao, pokazuju nedovoljno entuzijazma da se uhvate u koštac s novim izazovima koje ovaj svijet nudi. “, dodaje Davor.
Matija Kopić, vlasnik uspješne tvrtke Farmeron kaže kako je programiranje postalo sveprisutno, i hrvatsko društvo mora iskoristiti tu priliku. “Naša djeca moraju razumjeti da su računala motori budućnosti i da nam se pružaju nebrojene prilike da mijenjamo svijet kroz tehnologiju - samo ih treba zgrabiti.”, ističe Kopić te dodaje:
“Utrka za stvaranje high-tech i science-based ekonomija sutrašnjice traje već odavno i brojne su zemlje zauzele dobre pozicije u toj utrci. Hrvatska još ne razmišlja o uključivanju. No započeti zaista nije teško, u to smo se uvjerili ovaj tjedan u brojnim osječkim školama. Entuzijastični nastavnici i uzbuđeni učenici su dokaz da je programiranje ustvari naš pravi put, a ne floskule kojima nas političari zasipaju. Probudimo se iz zimskog sna i dajmo našoj djeci priliku da budu građani svijeta, ravnopravni u digitalnoj ekonomiji koja mijenja sve moguće obrasce ljudskog djelovanja. Nitko neće ostati izvan promjena koje se događaju. Kao što bi rekao Marc Andreessen: "software is eating the world.””
15 škola u Osijeku priključilo se globalnoj inicijativi “Hour of Code”, a gdje su ostali?
Roditelji mogu svoju djecu također uključiti u ovu inicijativu na način da posjete stranicu http://learn.code.org/ i izaberu neki od modula koji odgovara uzrastu i razini znanja djece. Moduli se mogu koristiti i bez prijave. A s prijavom učenici dobivaju i korisnički račun te mogu pratiti svoj napredak kroz module.
“Iz udruge Osijek Software City smo s ovom inicijativom krenuli "odozdola", tj. nismo pokušali ići preko Ministarstva ili agencije za obrazovanje. Obratili smo se direktno nastavnicima koje osobno poznajemo kako bi evaluirali hoće li se ta ideja zadržati. Dobili smo i više nego dobru povratnu informaciju i u vrlo kratkom roku petnaestak škola se prijavile u ovaj program. Dobrim dijelom je to zasluga angažmana naših članova kao i članova Microsoft Student Partners iz Osijeka.”, ističe Davor Banović.
15 škola u Osijeku priključilo se globalnoj inicijativi “Hour of Code”, a gdje su ostali?
“Hour of Code je inicijativa skrojena kako bi se širokim masama ukazalo na neminovnu strukturu ekonomija sutrašnjice. U projekt se uključuju brojni digitalni heroji kao inspiracija novim generacijama tehnoloških kreatora. Djecu se želi ohrabriti da se uključe u digitalnu ekonomiju i svima se daje do znanja da je potrebno jako malo za početak: tek računalo spojeno na internet i mnogo upornosti. Svi su pozvani sudjelovati i za sve ima mjesta. Hour of Code apelira na jednu krasnu ljudsku osobinu: znatiželju, koja potiče kreativnost tj. poriv za stvaranjem novih stvari. Ljepota tehnologije je u tome što je danas sa malim stvarima moguće ostaviti veliki trag na ljude oko sebe i društvo u cjelini. A svaka prva linija koda koju napiše neki mališan je važan početak: otvara mu se prozor u svijet gdje od malih nogu može biti stvaratelj, a ne samo pasivni konzument. Stvaranje tehnologija transformira čovjeka. Jednom kad počnete stvarati, nema povratka!”, dodaje Kopić.
Hrvatska se nalazi na u problemima kada pričamo o obrazovnom sektoru i informatizaciji u školama, čemu u prilog ide i naslov iz novina koji možete vidjeti u nastavku.
Zabranili im informatiku u školi. Da se kladimo da u nijednoj školi nisu vjeronauk zabranili kao izborni predmet? pic.twitter.com/CLnH4UKOt0
— barbaraslade (@barbaraslade) December 9, 2014
Nadalje, Kopić upozorava da je u osnovnim i srednjim školama ogromni manjak interesa i fokusa na STEM disciplinama, zastarjelost programa, nedovoljna opremljenost škola, nedovoljno educirani i motivirani učitelji te opasna činjenica da informatika još uvijek nije obavezni predmet u svim hrvatskim školama.
“U visokom obrazovanju, naš glavni problem je izostanak kriterija izvrsnosti na svim razinama. Umjesto da je autonomija sveučilišta odigrala pozitivnu društvenu ulogu, da su naša sveučilišta samostalno prepoznala trenutak u kojemu se nalazi svijet i da su potaknula široku društvenu transformaciju, naši sveučilištarci su odlučili ne djelovati - samo zato jer im je postojeće stanje sasvim ugodno. Takvu "autonomiju" - pogotovo kad je financirana javnim sredstvima - je potrebno hitno korigirati.”, dodaje Kopić.
Programiranje je očito danas vrlo važna grana gospodarstva, pa tako Banović kaže kako ćemo ponekad ćemo čuti negativan komentar kako sada svi moraju biti računalni stručnjaci kao da ništa drugo ne postoji.
15 škola u Osijeku priključilo se globalnoj inicijativi “Hour of Code”, a gdje su ostali?
“Takav komentar jednostavno ne uzima u obzir da se društvo kao i tehnologije koje društvo koristi mijenja. Mnoštvo novih tehnologija je na ovaj ili onaj način povezano s računalnim tehnologijama pa tako danas i dobar stolar ili automehaničar moraju dijelom biti i programeri, tj. moraju znati kako programirati uređaje s kojima rade. U užem smislu, informatika je jedna od najbrže rastućih privrednih grana u Hrvatskoj. Imamo velik broj tvrtki koje izvoze milijune eura softverskih proizvoda u svijet. Mi moramo naći načina kako osigurati dovoljan broj ljudi koji će se baviti ovim zanimanjem jer nema smisla da propadne ta povijesna prilika koju imamo. “
Kopić s druge strane kaže da djeca ne moraju biti genijalci da bi naučili programirati, već kako je potrebno malo matematike i logike, a najviše entuzijazma, volje za učenjem i upornosti.
“Ne tvrdim da bi svi odjednom trebali postati programeri - no u trenutku kada se u Europskoj Uniji predviđa manjak od 900.000 ICT stručnjaka do 2020., jednostavno moramo djelovati. Moramo djelovati sada, kako bi buduće generacije naših inženjera mogle konkurirati svojim međunarodnim vršnjacima. To je poruka i poziv strukturama vlasti - ali i učiteljima, roditeljima, djeci te tehnološkim entuzijastima koji nam redom mogu pomoći u preokretanju ovoga trenda.”
Zaključak cijele priče je da u Hrvatskoj nedostaje programera, te kako su upravo ti mlađi naraštaju budućnost ove grane gospodarstva, a slika ispod pokazuje da interes postoji!
15 škola u Osijeku priključilo se globalnoj inicijativi “Hour of Code”, a gdje su ostali?
Foto Tatjana Ivegeš-Wilhelm