7 mitova i zabluda o kavi koje bi svi trebali znati

U raznolikom i zamršenom svijetu kave, odvajanje činjenica od fikcije omogućuje informiranije i ugodnije iskustvo užitka u tom globalno popularnom crnom napitku.

Branimir Vorša | 08.03.2024. / 10:01

Zrna kave
Zrna kave (Foto: Afp)

U svijetu kave, kavoljubaca i onih koji baš ne vole taj sveprisutni crni napitak, ima mnogo mitova i zabluda. Od pogrešnog uvjerenja da kava dolazi od zrna do uvjerenja da europska kava potječe iz Europe, vrijeme je za razbijanje nekih široko prihvaćenih zabluda.

1. Kava ne dolazi iz zrna

Prvo, kava nije zrno; to je sjeme. Sjemenke kave prolaze kroz složeno putovanje koje uključuje međunarodne korporacije, pržionice, transport, trgovce i uzgajivače prije nego što stignu do vaše šalice. Suprotno uvriježenom mišljenju, pokušaj uzgoja stabala kave iz sjemenki u vašoj kuhinji uzaludan je zbog procesa prženja kroz koji te sjemenke prolaze.

Kava iz aparata Kofein ima posve neočekivan učinak na sposobnost učenja u mozgu, sugerira novo istraživanje

2. Europska kava je mit

Ideja da europska kava dolazi iz Europe je zabluda. Kava se prvenstveno uzgaja u Srednjoj i Južnoj Americi, Istočnoj i Zapadnoj Africi, Arapskom poluotoku, dijelovima Azije i Pacifika. Valja kupovati lokalno prženu kavu kako biste osigurali svježinu, jer se okusi pogoršavaju tijekom dugih razdoblja dostave.

3. Tamnije pržena kava nema više kofeina

Razbijajući mit da tamno pržena kava ima više kofeina, bitno je razumjeti da razine prženja ne određuju sadržaj kofeina. Lakše pržena kava zapravo sadrži više netaknutih spojeva kofeina. Tamno pržena kava može se pohvaliti izraženijim okusima, ali to ne znači više razine kofeina.

4. Starbucks kava nije zagorjela

Reputacija Starbucksa za "zagorjelu" kavu nije zbog pogrešnog rukovanja, već zbog namjernog odabira zadanog tamnijeg prženja, održavajući dosljednost na njihovim globalnim lokacijama.

Talog kave Dodavanjem taloga kave ili čaja u pekarske proizvode događa se nešto posve fascinantno

5. Bezkofeinska kava je zapravo dobra

Kava bez kofeina, često nepravedno kritizirana, ima svoje prednosti. Pojedinci osjetljivi na kofein ili oni koji traže espresso nakon obroka bez poremećaja sna mogu cijeniti bezkofeinsku kavu. Metoda prerade kave bez kofeina metodama, poput takozvane švicarske vode, najbolja je za očuvanje okusa.

6. Kava ne usporava rast u djetinjstvu

Suprotno mišljenju iz djetinjstva da kava usporava rast, nema medicinskih dokaza koji podupiru tu tvrdnju. Podrijetlo ovog mita seže do reklama s prijelaza stoljeća koje su promovirale alternativu kavi. Iako se zdravstvene vlasti ne razlikuju u preporukama kofeina za djecu, jasno je da se male količine općenito dobro podnose, iako se savjetuje oprez.

7. Kava nije lijek za mamurluk

Za kraj, kava vas neće otrijezniti. Unatoč krivom prikazu kave koja magično poništava učinke alkohola, kofein nema utjecaja na metabolizam alkohola. Kombinacija kofeina i alkohola zapravo može stvoriti varljiv osjećaj budnosti, potencijalno dovodeći do prekomjerne konzumacije alkohola.

Izvor: Wired
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti