Astronomi su prvi put otkrili značajnu atmosferu koja obavija neki egzoplanet, što istovremeno predstavlja i značajnu prekretnicu u području planetarne astronomije. Navedeno otkriće nije samo još jedan nebeski događaj, jer predstavlja značajan korak naprijed u razumijevanju zamršenih sastava stjenovitih egzoplaneta raspršenih po velikom prostranstvu naše galaksije.
Egzoplanet u pitanju zove se Janssen, a također je poznat i kao 55 Cancri E te je od nas udaljen 41 svjetlosnu godinu. Kruži oko svoje zvijezde domaćina, Kopernika, sa zapanjujućom blizinom, što ga čini super-Zemljom podvrgnutom ekstremnim uvjetima. Unatoč svojoj naizgled negostoljubivoj prirodi, ovo otkriće služi kao kamen temeljac u dešifriranju bezbrojnih oblika egzoplaneta razasutih po našem galaktičkom susjedstvu.
Otkriven još 2004. godine, Janssen je dugo plijenio pozornost astronoma zahvaljujući svojim osebujnim atributima: može se pohvaliti masom približno 8,8 puta većom od Zemljine i izdržati visoke temperature usred svoje brze orbite oko matične zvijezde. No, nedavna promatranja poništila su prethodne pretpostavke, otkrivajući prisutnost vodika i helija u blizini tog zagonetnog svijeta.
Pod vodstvom Renyua Hua iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL), konzorcij znanstvenika upotrijebio je izvanredne mogućnosti svemirskog teleskopa James Webb (JWST) kako bi ispitao Janssenovu atmosferu s neviđenom preciznošću. Pedantno analizirajući svjetlosne uzorke tijekom sekundarnih pomrčina, otkrili su nestabilnu atmosferu koja vrvi ugljičnim monoksidom ili dioksidom, potencijalno isprepletenim elementima kao što su voda i sumporov dioksid.
Studija vezana za to otkriće, koja je objavljena u cijenjenom časopisu Nature, tvrdi da takva atmosferska mješavina potječe iz oceana magme egzoplaneta, povlačeći paralele s vulkanskom aktivnošću opaženom na Jupiterovu mjesecu Io. Dinamičko međuigranje između te atmosfere i Janssenove površine može razjasniti sporadične fluktuacije koje se vide u emisijama toplinskog zračenja. Iako i dalje postoje neizvjesnosti, nova otkrića služe kao svjetionik, bacajući svjetlo na višestruku evoluciju egzoplaneta.
Autori navedenog istraživanja naglašavaju imperativ stalnih promatranja kako bi se razotkrila zamršenost Janssenova sastava atmosfere. Kroz buduće napore koji iskorištavaju velike mogućnosti JWST-a i drugih vrhunskih zvjezdarnica, znanstvena zajednica spremna je razotkriti zagonetne misterije koji okružuju taj stjenoviti svijet i njegovu kozmičku okolicu.
Izvor: Science Alert