Australski stručnjak tvrdi da već sad surfamo "splinternetom", manje globalnim, manje poštenim i manje jedinstvenim internetom

Splinternet predstavlja manje globalan, manje pošten i manje jedinstven internet od onoga što imamo danas, s korisničkim iskustvima i pristupom koji postaju sve raznolikiji.

Branimir Vorša | 11.06.2023. / 11:03

Internet
Internet (Foto: Getty Images)

Koncept "splinterneta", koji se odnosi na fragmentaciju i segmentaciju interneta, ponovno dobiva pozornost, jer će nedavni razvoj događaja vjerojatno povećati njegovu segmentaciju. Postavlja se pitanje hoćemo li i dalje imati jedinstveni, jedinstveni internet ili višestruko fragmentirane, ističe u članku za The Conversation Robbie Fordyce, predavač na studiju komunikacija i medija, na australskom Sveučilištu Monash.

Internet je dinamičan

Značajan dio interneta poznat je kao "deep web", kojemu tražilice i alati za indeksiranje obično ne pristupaju. Sastoji se od područja s ograničenim pristupom kao što su osobni računi e-pošte, usluge pohrane u oblaku i privatni poslužitelji. Dok neki dijelovi dubokog weba imaju negativnu reputaciju, većina zahtijeva autorizaciju lozinkom i dobroćudna je, pojašnjava Fordyce.

Internet je dinamičan entitet koji se stalno mijenja, a na njega utječu čimbenici kao što su prekinute veze, novi uređaji koji dolaze na mrežu i individualne perspektive pristupa. Baš kao i naše iskustvo "neba", dodaje Fordyce, internetsko iskustvo svake osobe je jedinstveno i nitko ne može vidjeti potpunu sliku.

Gledajući unatrag, prve mreže kao što su ARPANET, OGAS i CyberSyn bile su odvojeni i fragmentirani sustavi koji su se oslanjali na podršku vlade. ARPANET je s vremenom postao osnova interneta kakvog danas poznajemo, ali koncept jedinstvenog interneta od tada je ustupio mjesto onom rascjepkanom.

Intervencije država i tehnoloških divova

Mnoge nacije već imaju svoje zasebne internete, podložne različitim politikama, propisima i troškovima. Primjeri uključuju ruski internet s velikim nadzorom i kineski "veliki vatrozid". Internetske kontrole, cenzura i propisi o sadržaju razlikuju se od zemlje do zemlje, što dovodi do podijeljenog internetskog iskustva.

Iako alati poput VPN-ova i blockchain mreža mogu pomoći u prevladavanju nekih prepreka, oni su ograničena rješenja koja ne rješavaju šire probleme s kojima se suočavaju korisnici i komercijalne usluge koji nisu upućeni u tehnologiju, ističe australski stručnjak.

Nedavni događaji, poput Facebookovog zatvaranja australskog sadržaja vijesti i korporativnih pokušaja kontrole pristupa internetu, naglašavaju rastući trend digitalnog zatvaranja, gdje države i komercijalni interesi segmentiraju i ograničavaju pristup internetu.

Moguća diskriminatorna praksa

Interakcija između nacionalnih propisa i gospodarstava, zajedno sa smanjenjem mrežne neutralnosti, može rezultirati diskriminatornom praksom pružatelja internetskih usluga i ograničenim pristupom sadržaju. Dok se tvrtke oslanjaju na ekskluzivni korisnički pristup za praćenje i oglašavanje, i kako se vladine politike razvijaju, cijepanje interneta će se vjerojatno nastaviti, smatra na kraju Fordyce.

Izvor: The Conversation

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti