Toyotin stav o električnim vozilima (EV) evoluirao je tijekom vremena. Iako je u početku oklijevala, tvrtka je sada prihvatila potencijal električnih vozila uvođenjem modela BZ4X. Međutim, Toyota i dalje naglašava važnost cijelog niza rješenja za dekarbonizaciju, uključujući hibride, za koje vjeruje da su značajniji od električnih vozila. U članku Jamesa Gilboya iz The Drivea, argumentirana je učinkovitost i uloga hibrida u naporima za dekarbonizaciju.
Dok električna vozila stvaraju manje emisija ugljika tijekom svog životnog vijeka, izazovi kao što su ograničenja dometa, nejednake mreže za punjenje i visoki troškovi baterija ometaju njihovu široku primjenu. Nadalje, postoji zabrinutost zbog moguće nestašice baterija u nadolazećim godinama, jer se očekuje da će potražnja premašiti ponudu.
Pitanje prioriteta
S obzirom na ova ograničenja, postavlja se pitanje: Trebamo li dati prioritet širenju resursa baterija na brojne hibride ili ih koncentrirati u nekoliko električnih vozila, ostavljajući ostatak tradicionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem?
Kako bi se to procijenilo, u spomenutom članku se uspoređuju emisije ugljika na cesti nekoliko modela dostupnih s unutarnjim izgaranjem, hibridnim/plug-in hibridnim (PHEV) i električnim pogonskim sklopovima. Cilj je odrediti najbolju iskoristivost ograničenih zaliha baterija, kako bi se maksimalno smanjila emisija CO2. Analizom podataka i izračunom učinkovitosti svakog elektrificiranog vozila u korištenju njegove baterije, pojavljuje se jasan obrazac.
Konkretan primjer
Primjerice, dok Ford F-150 Lightning stvara manje emisija CO2 nego njegova benzinska verzija, potrebna mu je baterija od značajnih 98 kWh. Nasuprot tome, F-150 Powerboost hybrid treba samo bateriju od 1,5 kWh. Distribucijom iste količine baterija koje se koriste u jednom električnom Lightningu na 65 hibrida, agregatno smanjenje emisija znatno je veće. Ovaj obrazac vrijedi i za druge modele poput kombinacije Hyundaija i Kie te BMW-a.
U članku se priznaje da se slučaj električnih vozila poboljšava kada se pokreću isključivo obnovljivom energijom. Međutim, čak i pod tim okolnostima, učinkovitost korištenja baterije ostaje neučinkovita u usporedbi s hibridizacijom. Trenutni učinak šireg prihvaćanja hibrida daleko nadmašuje prednosti malog broja skupih električnih vozila. Tvrdi se da bi maksimiziranje broja hibrida, prelazak na PHEV vozila gdje je to prikladno i na kraju prelazak na potpuno električna vozila bio učinkovitiji put.
Uloga države je isto bitna
Široka primjena PHEV vozila nudi prednosti kratkih električnih putovanja, usporedive početne troškove s električnim vozilima i fleksibilnost hibridnog pogonskog sklopa za duža putovanja. Oni rješavaju mnoge prepreke usvajanju električnih vozila, kao što su ograničenja u opskrbi baterijom i infrastrukturi za punjenje. Međutim, PHEV-i su se suočili s izazovima zbog manje učinkovitosti, složenosti u proizvodnji i servisiranju te viših troškova u usporedbi s običnim hibridima.
Državna politika igra ključnu ulogu u oblikovanju izbora potrošača, kao što se vidi u brzom rastu tržišnog udjela električnih vozila potaknutog izdašnim poreznim poticajima. Međutim, članak sugerira da bi trenutni naglasak na električnim vozilima mogao biti suboptimalan za kratkoročnu i srednjoročnu dekarbonizaciju. Hibride, osobito PHEV, ne treba zanemariti zbog njihovog neposrednog doprinosa smanjenju emisija.
Pragmatičan pristup
Zaključno, iako je Toyotin pomak prema električnim vozilima vrijedan pažnje, članak naglašava pragmatičan pristup korištenja hibrida u procesu dekarbonizacije. Učinkovitost korištenja baterija i izazovi s kojima se suočavaju električna vozila podupiru argument da maksimiziranje broja hibrida nudi učinkovitije rješenje u bliskoj budućnosti. Članak zapravo naglašava važnost razmatranja uloge hibrida u sadašnjosti, a ne samo fokusiranja na budućnost u kojoj će dominirati čisto električna vozila.
Izvor: The Drive