Za desetak godina na europskim cestama vozit ćemo se u automobilima bez vozača, na semaforima će nam stajati autonomni kamioni, a na autobusnim stanicama putnici će ulaziti u autobuse čijim volanom neće upravljati čovjek.
Europska unija već je izdvojila 300 milijuna eura za programe automatiziranih vozila do 2020., a očekuje se da bi u sljedećem razdoblju taj iznos mogao biti i veći.
U nacrtu izvješća o autonomnoj vožnji koje će biti prezentirano ovog mjeseca na sjednici Europskog parlamenta (EP) u Strasbourgu, pozivaju se države članice da do 2020. odrede gradska i izvangradska područja na kojima se mogu ispitati autonoma vozila u stvarnim prometnim uvjetima.
''Glavne su avenije idealne za takav promet jer idu ravno, imaju malo skretanja, a imaju dosta presjecanja. Tu su veći zahvati na kočnice, a manji na volan. Tu su i zahtjevi za praćenje trake. Lakše je autonomnu vožnju riješiti na autocesti ili avenijama nego negdje gdje ima puno skretanja'', kaže prometni stručnjak Željko Marušić.
No on smatra da je 2030. godina, iako se možda sada čini daleko, preopitimistična ciljana godina za pojavu potpuno autonomnih vozila na hrvatskim prometnicama.
''Autonomna vozila traže promjene na prometnicama u smislu postavljanja senzora, odnosno davača signala. To će tražiti prilagodbu cijele mreže prometne i informacijske. Mislim da će to u Hrvatskoj ipak ići manje sporije. Bile su do sada i najave o povećanju količine električnih vozila na cestama te vozila na biogoriva, pa je to bilo malo sporije. Mislim da je 2030. preoptimistična, da je to prerano jer nije moguće u istoj mjeri to pokriti na području cijele Europske unije. Nije realno očekivati da će u cijeloj Europskoj uniji to ići jednako brzo'', kaže Marušić u razgovoru za DNEVNIK.hr. Ako Hrvatska želi uhvatiti taj vlak, napominje, mora s pripremama početi odmah.
Koje su koristi autonomnih vozila?
''Očekuje se da će automatizirana mobilnost, kada postane dostupna u velikom opsegu i kada se bude mogla svakodnevno koristiti, uvelike korisiti našem društvu u pogledu inovativnih usluga mobilnosti u gradovima i ruralnim područjima, fleksibilnijeg javnog prijevoza i prilagođenih mogućnosti prijevoza za sve građane'', stoji u nacrtu izvješća Odbora Europskog parlamenta za promet i turizam.
Kao argument da se za desetak godina na europske prometnice uvedu potpuno autonomna vozila, odbor Europskog parlamenta, koji je autor izvješća, navodi smanjenje broja nesreća, globalnu konkurenciju i sam potencijal takvih vozila.
''Većina nesreća na cesti uzrokovana je ljudskom pogreškom i stoga postoji prijeka potreba da se smanji mogućnost takvih grešaka uz istodobno zadržavanje osobne mobilnosti. (...) Nekoliko zemalja diljem svijeta poput SAD-a, Kine i Japana brzo napreduje prema tržišnoj dostupnosti te povezane i automatizirane mobilnosti. (...) Uviđa se potencijal automatizirane mobilnosti za mnoge sektore, uključujući nove poslovne prilike za novoosnovana poduzeća, MSP-ove (op. a. mala i srednja poduzeća) i industriju'', stoji u izvještaju.
Marušić veliku prednost to vidi za transport tegljačima: ''Mislim da će autonomna vozila uskoro napraviti revoluciju. Prvenstveno je to važno za transport tegljačima jer je problem tegljača u tome da vozači imaju limit vožnje, moraju stati i odmoriti, a to ograničava prijevoz.''
Autonomni će biti avioni, brodovi, vlakovi...
Europski parlament ide i korak dalje te poziva Komisiju da predstavi detaljna pravila za automatizirane letjelice u civilnom zračnom prometu. ''Potrebno je bez odlaganja predstaviti detaljna pravila za automatizirane letjelice i njihovu sigurnu inetgraciju u zračni prostor'', stoji u obrazloženju nacrta izvještaja.
Također se ističe potencijal autonomnih brodova, kojima se, napominju, može smanjiti broj pomorskih nesreća.
Gužve u urbanim područjima mogle bi se smanjiti, navode, autonomnim željezničkim i javnoprijevoznim sustavima. U izvještaju se traži i uvođenje zajedničkih protokola i standarda za te sustave te podupiranje inovacije na tom polju.
''Poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatne propise o odgovornosti vozača ili operatera na svakoj razini automatizacije i za sve vrste prometa'', piše u izvještaju.
Da bi potpuno autonomna vozila bila na cestama, zemlje članice moraju dogovoriti zajedničke standarde, a Europska komisija poduzeti određene mjere, na što ih poziva EP.
Komisija treba predstaviti zakonodavne mjere, posebice u pogledu zaštite podataka, pristupa podacima i kibersigurnosti, napominje se u izvještaju. Podsjećaju i na potrebu razvijanja etičkih smjernica za umjetnu inteligenciju, koja je sastavni dio autnomnih vozila.