Očekuje se da će u prvoj fazi ispitivanja sudjelovati 60 dobrovoljaca u Sjedinjenim Američkim Državama koji nisu imali malariju kako bi se procijenio učinak potencijalnog cjepiva u tri doze.
BNT165b1 prvi je kandidat za cjepivo u sklopu BioNTechova projekta protiv malarije. Cjepivo bi se trebalo proizvoditi i u Africi.
Jedan je to od nekoliko napora usmjerenih na borbu protiv bolesti koju prenose komarci i koja svake godine ubije više od 600.000 ljudi, od kojih su većina djeca u Africi.
Komplicirana struktura i životni ciklus parazita malarije dugo su sprječavali napore da se razviju cjepiva.
Nakon desetljeća rada Mosquirix, koji je proizvela britanska kompanija GSK, postao je prvo cjepivo protiv malarije koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ali nedostatak financijskih sredstava i komercijalnog potencijala osujetio je GSK-ov kapacitet da proizvede onoliko doza koliko je potrebno.
Sveučilište Oxford također razvija cjepivo protiv malarije, a podaci o srednjoj fazi ispitivanja objavljeni su u rujnu.
Nema izravnih usporedbi, ali neki znanstvenici sugeriraju da je cjepivo Oxforda korak naprijed u odnosu na Mosquirix te da pruža dugotrajniji imunitet.
BioNTech cjepivo protiv malarije temelji na mRNA tehnologiji koja je korištena i u dijelu cjepiva protiv COVID-19.