COVID-19 više nije najveći ubojica među zaraznim bolestima na svijetu, no porazan je podatak koja bolest ponovno jest

Čovječanstvo je obuzdalo COVID-19, ako ništa drugo, barem utoliko da to više nije najubojitija zarazna bolest. No, iznenadit ćete se koja se zarazna bolest ponovno vratila na sam vrh globalno najubojitijih.

Branimir Vorša | 24.10.2022. / 13:20

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Ogromni napori u nastojanju da se suzbije pandemija COVID-19, urodili su plodom i ta bolest koju uzrokuje novi koronavirus i njegove varijante, više nije najsmrtonosnija zarazna bolest na svijetu.

Tuberkuloza (TBC) je ponovno najveći svjetski ubojica među zaraznim bolestima, rekao je ​Mel Spigelman, predsjednik neprofitne udruge TB Alliance za agenciju AFP. Isti stručnjak požalio se novinskoj agenciji na nedostatak fokusa na iskorjenjivanje te bolesti.

Spigelman je pozdravio brz i dramatičan napredak u obuzdavanju pandemije COVID-19, s velikim nizom sigurnih i učinkovitih cjepiva, testova i tretmana razvijenih u dvije godine. Ali sučeljavanje s TBC-om je prilično oštro, napomenuo je.

Slika nije dostupna COVID-19 je ovu zaraznu bolest skinuo s trona najsmrtonosnijih, ali ona i dalje ubija diljem svijeta

​Tuberkuloza je bila najveći svjetski ubojica među zarznim bolestima prije dolaska COVID-19, s 1,5 milijuna ljudi koji umiru od te bolesti svake godine. S globalnim smanjenjem broja smrtnih slučajeva od COVID-19, tuberkuloza je ponovno zasjela na vrh, rekao je Spigelman.

TB Alliance, neprofitna organizacija koja radi na razvoju i isporuci brže djelujućih i pristupačnih lijekova protiv bolesti, posebno u siromašnijim zemljama, ističe da na temelju godišnje stope smrtnosti, tuberkuloza ubije 4109 ljudi dnevno. To je u usporedbi s 1449 ljudi koji dnevno umiru od COVID-19, izračunato iz podataka 40.578 smrtnih slučajeva prijavljenih u posljednjih 28 dana na web stranicama Sveučilišta Johns Hopkins.

Od sporog napretka do velikog neuspjeha

Ali za razliku od COVID-19, čini se da postoji vrlo malo, ili čak i opadajuće zanimanje za liječenje tuberkuloze. Zapravo, pandemija je imala razoran utjecaj na napore u borbi protiv tuberkuloze, s bolnicama za tuberkulozu koje su preuzete za njegu COVID-19 pacijenata i karantenama koje su spriječile pacijente da dolaze na dijagnozu i njegu.

Kao rezultat toga, broj godišnjih smrtnih slučajeva od tuberkuloze porastao je prvi put u desetljeću 2020. godine.

Prešli smo s onoga što iskreno smatram nevjerojatno sporim napretkom, ali barem napretkom, do negativnog obrata. To je bio veliki neuspjeh, rekao je Spigelman.

Dok su se milijarde dolara bacale na borbu protiv COVID-19, globalne ekonomske nevolje i rastuće geopolitičke tenzije potaknule su najveće donatore da smanje ulaganja u borbi protiv tuberkuloze. Većina donatora Saveza za tuberkulozu iznenada nije mogla izdvojiti više od godinu dana financiranja odjednom i smanjila je dane iznose, s tradicionalnim najvećim donatorom, Velikom Britanijom, koja ove godine uopće nije osigurala sredstva.

Jako sam zabrinut da bi napredak koji je postignut, a koji je već nagrižen COVID-om... mogao biti još više narušen, rekao je Spigelman.

Slika nije dostupna U pandemiji koronavirusa uvelike zanemarena smrtonosna tuberkuloza

Ipak ima i dobrih vijesti

Da ironija bude veća, sve te poteškoće dolaze usred revolucije u liječenju tuberkuloze otporne na lijekove. Otprilike pet posto od 9,5 milijuna ljudi koji svake godine obole od tuberkuloze otporni su na uobičajeno propisivane antibiotike, što ih čini teškima za liječenje.

Sve donedavno, situacija s tuberkulozom otpornom na lijekove bila je užasna, rekao je Spigelman. Pacijenti su bili prisiljeni uzimati pet do osam tableta dnevno, a često i dnevnu injekciju, do dvije godine, s užasnim nuspojavama i stopom izlječenja od samo 20 do 30 posto, dodao je.

​No novi režim lijekova BPaL, koji je prvi put odobrila američka Uprava za hranu i lijekove 2019., sastoji se od samo tri tablete dnevno tijekom šest mjeseci i ima puno manje nuspojava i stopu izlječenja od 90 posto, rekao je Spigelman.

Mislim da će to stvarno biti nevjerojatna promjena, ističe Spigelman.

​Nedostatak resursa

Spigelamn ipak priznaje da smo ipak bliže početku nego kraju, ističući da su potrebni resursi za uvođenje novog režima liječenja pacijentima kojima je to potrebno. No kad je riječ o tuberkulozi, resursi su uvijek u nedostatku.

​Spigelman je okrivio nedostatak hitnosti oko iskorjenjivanja tuberkuloze, jer je to "bolest siromašnih". Kad bi to dobivali bogati ljudi diljem svijeta, mislim da bismo vidjeli sasvim drugačiji odgovor, poručio je.

​Kako stvari stoje, kandidati za cjepiva protiv tuberkuloze posustaju, bez sredstava za njihov razvoj, a nije bilo ni pokušaja da se uvede jednostavno testiranje poput onog razvijenog za COVID-19. Spigelman je rekao da bi se uz vrstu resursa uloženih u COVID-19 tuberkuloza mogla u potpunosti uništiti. Da resursi postoje, kladim se da bi se moglo iskorijeniti, zaključio je.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti