Crni klimatski početak 2024. godine: Siječanj je bio najtopliji otkako postoje mjerenja

Siječanj iza nas oborio je tempraturne rekorde, što dodatno povećava hitnost za drastičnim smanjenjem stakleničkih plinova. Altrnativa je probijanje granice prosječnog globalnog zatopljenja od 1,5 °C do 2030. godine.

Branimir Vorša | 08.02.2024. / 09:31

Grad pogođen ekstremnim valom vrućine, ilustracija
Grad pogođen ekstremnim valom vrućine, ilustracija (Foto: Getty Images)

Tekuću godinu smo klimatski započeli na najgori mogući način, jer siječanj je bio najtopliji otkako postoje mjerenja, premašivši predindustrijski prosjek za 1,7°C, prema izvješću Službe Europske unije za klimatske promjene Copernicus.

Samantha Burgess iz Copernicusa naglasila je potrebu za trenutnim i značajnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova, kako bi se suzbio rast globalnih temperatura. Tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje je završilo u siječnju prosječna globalna površinska temperatura premašila je prag od 1,5 °C utvrđen na globalnom klimatskom summitu u Parizu 2015. godine.

Zagrijavanje oceana, ilustracija Globalno zatopljenje krenulo je puno prije nego što se mislilo

Richard Betts iz britanskog Met Officea otkrio je da je trenutna dugoročna prosječna temperatura 1,25°C iznad predindustrijskih razina. Sa stalnim povećanjem emisija ugljika, projekcije ukazuju na vjerojatno probijanje granice od 1,5°C, vjerojatno do 2030. godine. Klimatski modeli usklađeni su s rastućim dugoročnim prosjekom, ali iznimno brzo zagrijavanje uočeno tijekom prošle godine, uključujući prvi dan 2023. godine od 2°C iznad prosjeka, u usporedbi s razdobljem između 1850. i 1900. godine, premašilo je očekivanja.

Uzrok nedavnog ubrzanog zagrijavanja i dalje je neizvjestan, s potencijalnim čimbenicima koji uključuju i erupciju vulkana Tonga 2022. godine, koja je unijela značajnu količinu vode u stratosferu te smanjenje onečišćenja aerosolom s brodova. Definicija predindustrijske temperature kao prosjeka od 1850. do 1900. godine, iako je praktična zbog ograničenih ranijih temperaturnih zapisa, može dovesti do podcjenjivanja zagrijavanja koje se može pripisati emisijama fosilnih goriva.

Grad pogođen ekstremnim valom vrućine, ilustracija Copernicus potvrdio: 2023. je i službeno najtoplija godina u povijesti

Studije sugeriraju potencijalnu pogrešnu procjenu, pri čemu jedna iz 2017. godine predlaže pogrešku od oko 0,2°C, a druga, temeljena na analizi morske spužve, ukazuje na odstupanje od 0,5°C, što sugerira da je granica od 1,5°C možda zapravo već i premašena. Međutim, konsenzus unutar znanstvene zajednice o tome i dalje je nedostižan.

S druge strane, hitnost rješavanja ubrzanog trenda zatopljenja naglašava ključnu važnost ublažavanja emisija stakleničkih plinova za suzbijanje utjecaja na globalne temperature.

Izvor: New Scientist
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti