Svijet oko nas polako, ali sigurno postaje u potpunosti digitalan. Ogromne količine podataka koje proizvedemo svakog dana kolaju različitim mrežama, pohranjuju se i obrađuju u različitim podatkovnim centrima. Ako danas proizvodimo više podataka nego ikad, sa sigurnošću možemo reći da će u budućnosti ta količina samo još više rasti.
Nove tehnologije koje se tek spremaju osvojiti svijet, kao što su umjetna inteligencija ili autonomna vozila, trebat će podatkovne centre koji će imati mogućnost obraditi izuzetne količine podataka u veoma kratkom vremenu i uvijek biti dostupni.
Dovoljno je samo se prisjetiti koliko frustracija izaziva nestanak internetske veze od samo nekoliko trenutaka kad moramo poslati neki važan e-mail. Pretvorimo li to u poslovni kontekst, tvrtkama je izuzetno važno da njihovi serveri i podaci uvijek budu dostupni i spremni za korištenje. Što je tvrtka veća i važnija, to je spremna uložiti i veća sredstva u to da uvijek bude "na vezi".
Jer svaka sekunda "nedostupnosti" košta. Prema nekim podacima, svaki deseti "pad podatkovnog centra" stoji više od milijun dolara, dok je većina padova i do 100 tisuća dolara. To nisu mali iznosi, pogotovo ako se radi o podatkovnim centrima u kritičnim industrijama kao što su medicina ili automobilska industrija. Razloga za nedostupnost podatkovnog centra može biti mnogo - od vanjskih (kad netko bagerom presiječe dovod struje ili optički kabel) do unutarnjih (kad zbog zakazivanja nekog od uređaja unutar podatkovnog centra dolazi do njegova pada).
Prema podacima Uptime Instituta, gotovo trećina slučajeva nedostupnosti podatkovnih centara otpada na nestanak električne energije u samom podatkovnom centru. Da, većina podatkovnih centara ima i alternative poput UPS-a, ali ako oni nisu održavani i redovito testirani, mogu zakazati u onom trenutku kad ih najviše treba.
Tvrtka Vertiv, primjerice, razvija sustave napajanja za podatkovne centre. U svom pogonu u Bologni ne samo da izrađuju sustave napajanja za podatkovne centre prema zahtjevima i potrebama svakog pojedinog klijenta već i u svom Customer Experience Centru mogu pokazati kako cijeli sustav radi u različitim uvjetima.
Testirati se mogu pojedini moduli, cijeli sustavi napajanja, ali i testirati UPS komponente u stvarnim situacijama - primjerice kad udari grom u podatkovni centar ili kad UPS zakaže.
Klijenti tako mogu testirati sve moguće scenarije prije nego što Vertivova oprema bude ugrađena u njihov podatkovni centar. A kad se jednom nađe tamo, treba ju i nadzirati i održavati.
Vertivova usluga LIFE Services može nadzirati što se događa u samom podatkovnom centru, u kakvom su stanju komponente i reagirati prije nego što neka komponenta otkaže poslušnost.
Tijekom našeg posjeta Bologni, imali smo prilike vidjeti kako LIFE Services funkcioniraju u stvarnom okruženju. Kontrolori u svakom trenutku primaju mjerenja cijelog niza senzora koji su postavljeni u podatkovnim centrima. Od napona električne energije, preko temperature u centru, temperature pojedinih komponenti, do reakcije komponenti u pojedinim situacijama. Zanimljiv je primjer kad je klijent tijekom testiranja sustava isključio UPS sustav i po završetku ga zaboravio ponovno uključiti. Nadzorni centar to je odmah primijetio i kontaktirao s klijentom.
Podaci koji se prikupljaju u sklopu LIFE Servicesa mogu poslužiti i za održavanje i zamjenu pojedinih komponentni prije no što se one pokvare. Analizom prikupljenih podataka, a dnevno prikupljaju podatke iz više od 400 tisuća podatkovnih centara diljem svijeta, mogu se planirati održavanja u trenutku kad sve još uvijek radi i tako izbjeći skupe popravke i probleme s dostupnošću podatkovnih centara ako se nešto pokvari.
U prosjeku su podatkovni centri nedostupni 8 sati tijekom razdoblja od 10 godina, odnosno dostupni su 99,9994 posto vremena. No uz napredna UPS rješenja i nadzor, taj se rezultat još može poboljšati. U Vertivu ističu kako njihova rješenja mogu osigurati dostupnost 99,9999998 posto vremena. U prijevodu, podatkovni centri (a onda i podaci pohranjeni u njima) bili bi nedostupni samo 30 sekundi tijekom 10 godina.
Znamo li da se u tim podatkovnim centrima možda obrađuje podatak gdje autonomno vozilo mora skrenuti kako bi izbjeglo sudar ili pak izračunava koliko se robot u operacijskoj dvorani mora pomaknuti kako bi uspješno uklonio tumor, i tih 30 sekundi se čini mnogo.
U Vertivu već rade i na poboljšanju baterija u UPS-ovima. Nove litij-ionske baterije mogle bi biti veoma zanimljiva alternativa jer imaju dulji rok trajanja i bolje su za okoliš. Stoga ne iznenađuje što su za njihov razvoj znanstvenici John Goodenough, Stanley Whittingham i Akira Yoshino dobili čak i Nobelovu nagradu za kemiju.
Možda ćemo u budućnosti u podatkovnim centrima diljem svijeta imati takve baterije koje će nam jamčiti da će (barem što se struje tiče) naši podaci uvijek biti dostupni.
Dok se to ne dogodi, i Vertivovih 30 sekundi u 10 godina bit će dobro.