Klimatske promjene i način na koji će se čovječanstvo njima prilagoditi i ublažiti njihov utjecaj na cijelu Zemlju, ono je što će odrediti budućnost cijelog svijeta. Iako se o potencijalno katastrofičnim posljedicama klimatskih promjena govori već godinama, tek su ekstremne vremenske pojave u posljednje vrijeme osvijestile dobar dio ljudi i dale im do znanja da je potrebno nešto napraviti već sada.
Martin Kruse, na čelu je odjela za Istraživanja o resursima i okolišu, odjela Predviđanja i studija budućnosti na Copenhagen Institute for Futures Studies. Iskusni je stručnjak u području održivosti i proučavanju potencijalnih budućnosti. Njegov rad fokusira se na spajanje hrane, energije, klime i vode, s dodatnim iskustvom u području gradnje, stanovanja i sigurnosti.
Kruse smatra kako je neophodno da se društvo transformira i postane održivno, no to neće bit ni lako ni brzo, a ni jednostavno. Jer ipak se radi o jednoj od najznačajnijih društvenih promjena u posljednjih 100 godina.
No, što je potrebno da bi se to ostvarilo i čovječanstvo zaista postalo održivo? Upravo to smo pitali u kratkom razgovoru, uoči njegovog dolaska na konferenciju Future Tense, Martina Krusea.
To zahtijeva posvećenost građana da djeluju u solidarnosti s mlađim generacijama. To znači odricati se privilegija kako bi pomogli drugima, planetu i svom životu na njemu. S preostalih samo 4% divljih sisavaca, vrijeme je da djelujemo, osim ako ne želimo ostaviti u potpunosti opustošen planet budućim generacijama. To nije lagan zadatak jer bi veće tvrtke morale napraviti najviše promjena kako bi postigle balans. Na kraju krajeva, to je pitanje moralnih izbora. Moral, definiran prema filozofu Immanuelu Kantu nije ono što želimo napraviti, već ono što je važno napraviti je da moral utječe na naše djelovanje tako da izabiremo ono što je su ispravno za učiniti. Za individualističkog, modernog, sekularnog, hedonističkog čovjeka taj je način razmišljanja ograničavajući za njegov osjećaj slobode, pojasnio je Kruse.
Klimatske promjene već su ostavile trag na našim životima. Ljeta su toplija, šumski požari su veći, suše traju dulje itd. Kako je to utjecalo na poslovni svijet?
Postoji nekoliko načina na koji su klimatske promjene utjecale na poslovanje: fizički i regulatorni rizici samo su neki od njih. Direktan fizički rizik vidljiv je uslijed brojnijih vremenskih ekstrema poput poplava, poremećaja opskrbnih lanaca i zastoja. Indirektno, fizičkim rizicima svjedočimo zbog neuspjelih usjeva koji uzrokuju podizanje cijena hrane. Što onda rezultira prosvjedima koji mogu svrgnuti režime, čemu smo svjedočili tijekom Arapskog proljeća 2011.
Mogu li tvrtke postati „zelene“ i održive? Što bi za to bilo potrebno?
Tvrtke mogu postati održive, ali to ne mogu napraviti bez pomoći. Potrebni su im korisnici s druge strane koji su spremni kupovati održive proizvode i usluge. Tvrtke će zasigurno radije proizvoditi održive proizvode ako ih mogu prodati. S obzirom na to, volja tvrtki nije toliko potrebna koliko je potrebno stvaranje potražnje za što su odgovorni korisnici i regulatori tržišta.
S kojim izazovima će se tvrtke suočiti tijekom „zelene transformacije“ i kako će ih moći riješiti?
Ključni problem s kojim se suočavamo je niska potražnja korisnika za „zelene“ proizvode koji su obično kvalitetniji, a same tvrtke podliježu snažnijim regulatornim pritiscima dok su jeftini i neodrživi proizvodi još uvijek na tržištu. To znači da su tvrtke pod pritiskom s obje strane, što može smanjiti marže. Tvrtkama je potrebno pomoći sa strožim regulacijama tako da jeftine alternative nije moguće kupiti. Regulacije bi pomogle tvrtkama tako da se mogu prilagoditi novoj dinamici tržišta i pokrenuti slobodno tržište.
Martin Kruse
(Foto: Future Tense)
Što možemo očekivati u budućnosti? Kako se pripremiti na vrijeme?
Budućnost će biti zahtjevna. Nemamo vremena čekati jer granica za povećanje temperature na manje od 1.5 °C istječe za 5 godina i nećemo se uspjeti zadržati ispod praga. Imamo 23 godine da se uspijemo zadržati ispod povećanja od 2 °C stupnja. To se možda čini kao dosta vremena, ali biti će jako teško. Prekoračenje tog cilja značilo bi visok stupanj neizvjesnosti o tome kako će zemljini sustavi reagirati, možda ćemo morati početi koristiti geoinženjering, što će rezultirati znatnim skokom troškova u borbi protiv klimatskih promjena. To nije svijet u kojem želimo živjeti.
Ponavljam, borba za klimatske ciljeve zahtijeva solidarnost s mlađim generacijama. Ako ne budemo solidarni, zašto bi oni bili solidarni prema nama? Mlađe generacije će biti na vlasti kada će biti naše vrijeme za mirovinu, možda je to dovoljan razlog da im pokažemo solidarnost.
Je li „zeleno poslovanje“ dovoljno da se svijet poboljša ili moramo napraviti još nešto kako bismo ga poboljšali?
Zeleno poslovanje postat će potrebno ako ne želimo početi regulirati zemljine sustave, što je zastrašujuća pomisao. Problem u kojem se trenutno nalazimo rezultat je kapitalističke ekonomije u kojoj se predugo popuštalo tržišnim propustima. Dok političari govore o ublažavanju klimatskih promjena, još uvijek koristimo oko 5% BDP-a godišnje za neizravne subvencije za fosilna goriva. To je kao da zagađujete rijeku i nakon toga koristite novac za čišćenje. Nije to učinkovito korištenje novca. Načelo "zagađivači moraju platiti" mora biti dio gospodarstva koje dobro funkcionira, a najbolji način da se to riješi je kroz globalni porez na ugljik. Međutim, globalni porez na ugljik od 100 USD po toni neće se dogoditi. Na sreću, unatoč nedostatku regulatorne predanosti, globalne tvrtke idu korak dalje od samog usklađivanja s propisima te zahtijevaju da ih njihovi opskrbni lanci slijede. To znači da ako žele biti u poslu, ne postoji mogućnost da zaobiđu zeleno poslovanje.
Uskoro dolazite na konferenciju Future Tense powered by Lürssen u Hrvatskoj. O čemu će bit vaše predavanje?
Govorit ću o promjenama u poslovanju, o tome kako trebamo preispitati opskrbne lance i pokušat ću navesti ljude da shvate veličinu promjena koje promatramo.
Podsjetimo, konferencija Future Tense powered by Lürssen održat će se 15. svibnja u Zagrebu.