Na predavanju u sklopu poslovno-tehnološke konferencije Windays Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva predstavio je rad svog ureda i projekte koji su do sada napravljeni i na kojima se radi. Aktivnosti ureda su brojne i, među inim, uključuju središnji katalog službenih dokumenata RH, središnji državni portal - Moja uprava, središnji registar državne imovine (kako bi se s njima moglo lakše upravljati), kibernetička sigurnost (na razini Hrvatske, ali i EU), strategija digitalizacije, digitalne vještine itd.
U Hrvatskoj digitalizacija se provodi po Tallinskoj deklaraciji čiji je cilj ubrzanje procesa digitalizacije i digitalne transformacije u svim državama članicama i ona uključuje digitalizaciju kao standard, načelo “samo jednom” (od građana i poslovnih subjekata samo je jednom traži određeni podatak, koji se unosi na jedno mjesto i dostupan je svima), pouzdanost, otvorenost, transparentnost i načelo interoperabilnosti kao standarda.
Predavanje Bernarda Gršića (Foto: ZIMO)
Do sada su započeti i provedeni brojni projekti - OIB, e-OI, identifikacijski i potpisni certifikati, e-Građani/m-Građani, e-Poslovanje/m-Poslovanje, e-Potpis/m-Potpis, e-Račun, otvaranje tvrtke online itd. te je ugovoreno ili je u pripremi preko 40 projekata vrijednih više od milijardu eura. Među tim projektima istaknuti su uspostavljanje platformi e-Poslovanje i e-Pristojbe do srpnja ove godine, online plaćanje za digitalne usluge, portal otvorenih podataka i drugi.
Gršić je napomenuo kako su upravo digitalne vještine možda i najvažnije za razvoj digitalnog društva te je od velike važnosti da ih sve veći broj ljudi u Hrvatskoj usvoji. A koliko su građani upoznati s digitalnim društvom pokazao je na rezultatima istraživanja provedenim među ukupnom hrvatskom populacijom (za njih se pojam digitalizacije odnosi na TV, radio, mobitele, fotoaparate) i na online populaciju u Hrvatskoj, dakle ljude koji se služe internetom, pametnim telefonima i slično. Za njih su glavne poveznice s digitalnim društvom internet, email, društvene mreže, igre, aplikacije itd.
Ljudi žele da ih se o digitalnim uslugama informira slanjem - letaka
Informiranost građanstva o digitalnom društvu i javnim servisima poput e-Građani, e-D i eOI prilično je velika za online populaciju, dok je za ukupnu populaciju, koja dakle uključuje i ljude koji se ne služe digitalnim tehnologijama, prilično mala. Uslugu e-Građani najviše koriste mladi, od 25-44 godina, višeg i visokog obrazovanja, zaposleni s prihodima kućanstva iznad 8 tisuća kuna, dok ovo uslugu ne poznaju i ne koriste osobe srednje i više dobi (iznad 55 godina), nižeg obrazovanja, nezaposleni i s prihodima kućanstva do 4 ili 6 tisuća kuna.
Predavanje Bernarda Gršića (Foto: ZIMO)
Najveći razlozi nekorištenja ove usluge jest manjak potrebe za korištenjem, ali i nedovoljna informiranost i edukacija o korištenju, što jasno ukazuje da bi digitlane usluge i njihovu učinkovitost trebalo promovirati među stanovnicima Hrvatske kako bi im pokazali njihovu učinkovitost. Kao način informiranja o digitalnim uslugama, većina ljudi smatra da bi to bilo najbolje putem TV-a, zatim interneta i općenito edukacijom, a veliki broj njih (22 posto ukupne populacije i čak 39 posto online populacije) smatra da se digitalne usluge trebaju promovirati slanjem letaka na kućnu adresu.
Istraživanje je pokazalo i što građani RH očekuju od digitalnog društva, a to je bolje informatičko obrazovanje, jače poticanje razvoja digitalnih usluga i dostupnost većeg broja javnih usluga putem mobilnih aplikacija. Veliki broj ispitanih ljudi tzv. online populacije, njih 82 posto ima visoko povjerenje u sigurnost internetskih usluga, više od polovice misli da je sigurno objavljivati privatne fotografije na društvenim mrežama, a 35 posto njih misli da je sadržaj koji objavljuju na društvenim mrežama siguran i zaštićen - ove brojke pokazuju da je ljudima potrebna i edukacija vezana uz sigurnost na internetu, odnosno posebno na društvenim mrežama.
Na kraju predavanja Gršić izdvojio je nedjeljive komponente digitalnog društva među kojima je potrebna sinergija - digitalno gospodarstvo, digitalna javna uprava, digitalno društvo građana i sigurno digitalno okruženje te je naglasio da su tehnologije koje su ranije bile digitalna budućnost poput AI, Blockchaina, IoT-a, Big Date i 5G-a sada digitalna sadašnost, uz napomenu da je pravi posao tek pred nama