Drevni virusi koji su zarazili kralježnjake prije stotina milijuna godina, odigrali su ključnu ulogu u oblikovanju evolucije naprednih mozgova i velikih tijela, kako je otkriveno u nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Cell.
Navedeno istraživanje se usredotočilo na podrijetlo mijelina, sloja masnog tkiva oko živaca, koji omogućuje brži prijenos električnih impulsa.
Ključna uloga RetroMijelina
Viši autor navedene studije, Robin Franklin, naglasio je važnost tog otkrića. Sva raznolikost modernih kralješnjaka... slonova, žirafa, anakondi, žaba, kondora, inače se ne bi dogodila, rekao je.
Predvođen Tanayem Ghoshom, tim znanstvnika je istraživao baze podataka genoma, ciljajući na "nekodirajuća područja" od evolucijske važnosti. Identificirali su sekvencu iz endogenog retrovirusa, nazvanog "RetroMijelin", koji se nalazi u modernim sisavcima, vodozemcima i ribama.
Eksperimenti uklanjanja RetroMijelina u stanicama štakora otkrili su zastoj u proizvodnji ključnog proteina za stvaranje mijelina. Potraga za sličnim sekvencama u genomima drugih vrsta identificirala ih je kod čeljusnih kralježnjaka, što ukazuje na pojavu prije otprilike 360 milijuna godina, što se podudara s evolucijom čeljusti u devonskom razdoblju povijesti.
VIše faza infekcija kroz povijest
Franklin je objasnio evolucijski pritisak za bržim provođenjem živčanih impulsa. Ako rade brže, tada možete i djelovati brže, naglasio je, dodavši da je takav razvoj pomogao jednako, i predatorima, i plijenu. Mijelin olakšava brzo provođenje impulsa bez povećanja živčanih stanica, omogućavajući veću strukturnu gustoću, strukturnu potporu za duže živce i rast dužih udova.
Autori istraživanja su ispitivali je li se retrovirusna infekcija dogodila jednom ili više puta. Računalna analiza RetroMijelin sekvenci preko 22 vrste sugerirala je višestruke valove infekcije.
Franklin je istaknuo složenost virusa. Čovjek ima tendenciju razmišljati o virusima kao o patogenima, ali oni su se tijekom povijesti integrirali u reproduktivne stanice vrsta, pojasnjio je. Kao primjer je istaknuo stjecanje posteljice kod sisavaca, koje potječe od prošle virusne infekcije.
Pozitivne kritike
Neuroznanstvenik Brad Zuchero sa Sveučilišta Stanford pohvalio je studiju, ističući da popunjava veliki dio slagalice o tome kako je mijelin nastao tijekom evolucije, smatrajući je isto tako uzbudljivom i pronicljivom.
Izvor: Science Alert/AFP
