Nakon brojnih zanimljivih predavanja i panela tijekom prvog dana konferencije Money Motion koja se održava u Zagrebu, drugi je dan otvorio Christian Rau iz Mastercarda s predavanjem o sve većoj važnosti digitalne imovine, uključujući i kriptovalute, NFT i slično. Iako se dio ljudi s financijskom tržišta i dalje drži tradicionalnog bankarstva i investicija, digitalne financije, fintechi i kripto se nikako ne smiju zanemariti.
Na tržištu danas posluju brojni manji i veći igrači od kriptoburzi preko tvrtki koje posluju u metaversu, kriptonovčanika pa do tzv. neobanaka u koju spada i, na ovoj konferenciji toliko spominjani Revolut. Rau je poseban naglasak stavio na digitalne valute koje se mogu podijeliti u tri tipa - klasične kriptovalute poput bitcoina i ethera, stablecoin, odnosno digitalni tokeni podržani različitim financijskim instrumentima (u teoriji bi trebali biti sigurni za korisnike, no to se nije pokazalo u praksi) te digitalne valute koje izdaju centralne banke, a koje se već koriste i testiraju u nekim zemljama poput Kine, Švedske, Tajlanda itd.
Osim kriptovaluta, popularan oblik digitalne imovine su i nezamjenjivi tokeni (NFT) te je na primjeru MLB-a (američka bejzbolska liga) pokazao u kojem smjeru ide to tržište. Tu nije riječ o prodaji skupocjenih majmuna ili prodaji virtualnog zemljišta pored Snoop Dogga, već je naglasak na jednostavnosti procesa kupovine i transparentnosti, tj. da kupovina NFT-a bude slična kao i kupovina ostalih stvari na internetu.
Također, Rau je spomenuo i kako su granice između tradicionalnih i decentraliziranih financija sve manje te velike tehnološke tvrtke sve više surađuju s W3 kompanijama, za što je kao primjer naveo mogućnost povezivanja svojih NFT-a s profilima na Instagramu.
Keš je i dalje kralj
Naravno, kao i uvijek kada su u pitanju bitcoin i kripto, za njihov uspjeh posebno je izdvojio regulativu, koja će smanjiti nesigurnost i zaštititi korisnike te neke use caseve kakvih trenutačno nema previše.
Nakon Mohameda Hossama, suosnivača Kashiera koji je govorio o rastućoj popularnosti digitalnih transakcija i instant plaćanja u Egiptu, održan je panel Buy now, pay how na kojem su sudjelovali Andrius Bičeika (Revolut Bank), Panagiotis Kriaris (Unzer), Anita Markota-Štriga (Erste Card Club) te Ivan Rebrović (Monri), uz moderatoricu Jelenu Kolegu.
Na početku panela Anita Markota-Štriga naglasila je veliku popularnost kartica i plaćanja na rate u Hrvatskoj, tako da će kompanijama koje pružaju buy now pay later usluge na našem tržištu biti prilično izazovno. Da zbog takve usluge neće nestati kartice slaže se Kriaris, kao i Rebrović koji kaže da se i brojne nove i alternativne metode plaćanja ionako oslanjaju na kartice.
Za dio ljudi i na nekim tržištima i kartice lagano odlaze u prošlost i zamjenjuju ih mobiteli, dok je nekima keš i dalje kralj. Iako neki kao glavnu prednost keša naglašavaju anonimnost, on se s tim ne slaže jer je danas gotovo nemoguće biti anoniman kada ljudi toliko koriste društvene mreže, a također s gotovinom se ne mogu kupiti skuplje stvari, tj. za njih je potrebno dati izjavu o porijeklu novca, čime anonimnost također nestaje.
Kako je rezimirala Markota-Štriga, budućnost je odlična za sve tipove plaćanja jer je tržište toliko veliko da će na njemu svatko naći svoju nišu.
Hibridni model
Panel o bankama budućnosti, na kojem su sudjelovali Piotr Jelenski (ASEE i Payten), Dejan Donev (Erste Bank) te Maurice Lisi (BPER Banca Italy) uz moderiranje Božidara Pavlovića kratkim je predavanjem otvorio Lisi. On je na primjerima nekih velikih kompanija poput Nokije i Kodaka objasnio kako može brzo doći do disrupcije na tržištu, na za razliku od spomenutih tvrtki, tradicionalne banke i dalje se dobro drže, usprkos velikom napretku tehnologije i brojnih fintech startupa. U slučaju banaka situacija je drukčija jer one od korisnika ipak zahtijevaju povjerenje.
Pri tome je naglasio važnost adaptacije hibridnog modela, odnosno kombinaciju automatizacije procesa i digitalizacije s ljudskom podrškom, čime se povećava vrijednost usluga. Da bi se u tome uspjelo potrebna je kombinacija tri stvari - fokus na klijente i njihova očekivanja, snažna tehnologija koja povećava učinkovitost te pravi poslovni model koji uključuje digitalne inovacije i ljude.
A pored svega toga, kako je rekao Dejan Donev govoreći o razvoju KEKS Paya, sve na čemu kompanije rade mora biti usmjereno olakšavanju korištenja usluga i to je najvažnije - da se s tom, uslugom rješavaju postojeći problemi ili olakšavaju životi ljudi koji ih koriste.
Sudionici panela na kraju su se složili da je put do banaka budućnosti u - suradnji. Dok banke znaju biznis, one nemaju potrebnu tehnologiju i zato je potrebna suradnja s fintechima. Upravo je suradnju s partnerima spomenuo i Donev. Iako kaže da su i sami mogli razviti sve potrebne opcije unutar aplikacije, suradnja s partnerima taj je proces uvelike ubrzala.
Edukacija i regulativa kao dio rješenja protiv prijevara
Jedan od panela drugog dana Money Motiona odnosio se i na kripto prijevare kakvih je i u Hrvatskoj sve više u posljednje vrijeme. Uz moderiranje Vlade Hrdala, na panelu su sudjelovali Roland Vizler (MUP), Thomas Dougherty (američko ministarstvo pravosuđa), Anja Tkalčević (HANFA) i Mia Biberović (izvršna urednica Netokracije).
Kao i brojne druge internetske prijevare, tako i ovaj oblik prijevara najčešće počinje s nekakvim oglašavanjem na internetskim stranicama ili društvenim mrežama, a iako izdavači imaju neke alate s kojima se bore protiv njih, s obzirom na to da je količina oglasa jako velika, jasno je kako je jako teško zaustaviti svaki takav oglas. Također, Biberović kaže kako je ponekad jako teško prepoznati koji je oglas prevarantski, a koji je pravi, samo napravljen u obliku clickbaita.
Kao jedan od koraka koji se može napraviti, naglasila je urednica Netokracije, jest omogućiti prijavu takvih oglasa, na sličan način na koji se mogu prijaviti Googleovi ili Facebookovi oglasi.
Osim rješavanja tog problema u korijenu, što naravno nije lako, jedan od načina na koji se mogu spriječiti ili bar smanjiti prijevare jest edukacijom korisnika, smatra Tkalčević. Također, spomenula je i regulativu koja, iako nije omiljena tema u kripto svijetu, ona je nužna, što smo mogli vidjeti na nedavnim primjerima FTX-a i drugima.
Roland Vizler kaže kako su skupine koje se bave takvim prijevara često odlično organizirane te imaju ustrojstvo kao i prave legalne kompanije (svoje developere, posebne odjele i slično), a često dobro poznaju i tržište pa u svojim lažnim oglasima iskorištavaju imena i fotografije poznatih osoba, kako bi te prevare bile uvjerljive. Svoje zaposlenike oni često regrutiraju putem dark weba, a osobe iz iste kriminalne organizacije često niti ne znaju imena svojih kolega, niti gdje žive, što otežava identifikaciju i pronalaženje takvih osoba.