Najviši europski i američki dužnosnici sastali su se u Švedskoj kako bi razgovarali o regulaciji umjetne inteligencije i razvili dobrovoljni "kodeks ponašanja", kako bi odgovorili na sve veću zabrinutost oko te tehnologije. Kodeks ima za cilj spriječiti štetu od naprednih AI sustava, kao što su OpenAI-jev ChatGPT i Googleov Bard.
Ima li zajedničkog jezika?
Sastanak Vijeća za trgovinu i tehnologiju (TTC), održan u Luleåu, bio je usredotočen na pronalaženje zajedničkog jezika između SAD-a i EU-a o upravljanju umjetnom inteligencijom. TTC, koji se sastaje svake dvije godine, služi kao platforma transatlantskih čelnika za raspravu o pitanjima u rasponu od poluvodiča do ulaganja u zelene tehnologije. Iako izazovi i dalje postoje u odnosu, obje strane prepoznaju hitnost zajedničkog rješavanja uspona umjetne inteligencije.
Dobrovoljni kodeks ponašanja zapravo je još u ranoj fazi. Margrethe Vestager, europska povjerenica za digitalna pitanja, predala je bilješku od dvije stranice Gini Raimondo, američkoj ministrici trgovine, tijekom navedenog summita. Kodeks ima za cilj uspostaviti neobvezujuće standarde u pogledu transparentnosti, revizije rizika i tehničkih aspekata za tvrtke uključene u razvoj umjetne inteligencije. Plan je da se ovaj zajednički prijedlog predstavi čelnicima G7 na jesen 2023. godine.
Dok su obvezni propisi o umjetnoj inteligenciji još godinama daleko, dobrovoljni kodeks može poslužiti kao privremena mjera, dok se ne donese obvezujući zakon. Neuspjeh u postizanju konsenzusa mogao bi stvoriti priliku za Kinu da promiče vlastiti autoritarni pristup umjetnoj inteligenciji na globalnoj razini.
Razlike u pogledima između EU i SAD-a
Međutim, postoje značajne razlike između SAD-a i EU u pogledu propisa vezanih za umjetnu inteligenciju. EU napreduje s obveznim pravilima koja definiraju "štetnu" upotrebu umjetne inteligencije, a očekuje se da će EU Zakon o umjetnoj inteligenciji biti dovršen do kraja godine. I dalje postoje neslaganja unutar Europskog parlamenta i među europskim zemljama, posebice u vezi s tehnologijom prepoznavanja lica u javnim prostorima. Tehnološka industrija zabrinuta je zbog percipiranog strogog nadzora generativne umjetne inteligencije.
SAD preferira pristup koji je više slobodan, oslanjajući se na samoregulaciju industrije. Uz stalne političke podjele unutar Kongresa, donošenje zakona o umjetnoj inteligenciji prije sljedećih izbora u SAD-u čini se malo vjerojatnim. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena ima za cilj dati prioritet međunarodnoj suradnji na umjetnoj inteligenciji, s obzirom na to da su vodeće tvrtke za umjetnu inteligenciju primarno smještene u SAD-u, a natjecanje s Kinom predstavlja zabrinutost za nacionalnu sigurnost.
Moguće rješenje
Kako bi se premostio jaz između pristupa SAD-a i EU-a, dužnosnici su predložili nadogradnju na globalnim načelima koje je uspostavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Cilj je razviti dobrovoljni kodeks koji nadilazi smjernice OECD-a, s posebnim osvrtom na izazove koje donosi generativna umjetna inteligencija.
Dok glavni igrači u industriji, poput glavnog izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana, pozdravljaju regulatornu jasnoću, postoje nesigurnosti u vezi s jedinstvenim stavom EU-a. Neki dužnosnici u Bruxellesu razmatraju uspostavu Pakta o umjetnoj inteligenciji, zasebne dobrovoljne obveze usklađene s nadolazećim Zakonom o umjetnoj inteligenciji EU-a. Thierry Breton, europski povjerenik za unutarnje tržište, naznačio je da će se regulatorna koordinacija s partnerima temeljiti na postojećem pristupu Europe.
Cilj navedenih razgovora jest pružiti tvrtkama veću sigurnost o regulaciji novih AI tehnologija u dva glavna ekonomska bloka zapadnog svijeta. Fokus je na ubrzavanju razvoja dobrovoljnog kodeksa, potencijalno nadogradnje na postojeća europska pravila umjetne inteligencije, ali tek treba vidjeti hoće li američki dužnosnici i tvrtke podržati ovaj pristup.
Izvor: Politico