Dokument pripremljen za čelnike EU-a upozorava da bi ovisnost Europske unije o Kini za litij-ionske baterije i gorivne ćelije mogla doseći kritične razine do 2030. godine, baš kao i njezino prethodno oslanjanje na Rusiju za energiju. Navedeni dokument predstavljat će temelj rasprava o europskoj gospodarskoj sigurnosti tijekom nadolazećeg sastanka čelnika EU-a 5. listopada u Granadi, u Španjolskoj.
Usred zabrinutosti zbog rastućeg globalnog i gospodarskog utjecaja Kine, čelnici EU-a razmotrit će prijedloge Europske komisije za ublažavanje rizika od pretjeranog oslanjanja na Kinu i diverzifikaciju prema Africi i Latinskoj Americi.
Porast potražnje za baterijama
Dokument naglašava nestalnu prirodu obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra, naglašavajući potrebu za skladištenjem energije kako bi se postigao cilj EU-a o nultim emisijama ugljičnog dioksida do 2050. godine.
To će dovesti do značajnog porasta potražnje, između 10 i 30 puta, za litij-ionskim baterijama, gorivim ćelijma i elektrolizerima, navodi se u dokumentu.
Iako EU ima dominantan položaj u međufazama i fazama montaže proizvodnje elektrolizera, s više od 50 posto udjela na svjetskom tržištu, uvelike ovisi o Kini za gorivne ćelije i litij-ionske baterije, koje su ključne za električna vozila.
Bez snažnih mjera - ovisnost o Kini
Bez snažnih mjera, do 2030. godine, europski energetski ekosustav mogao bi se suočiti s ovisnošću o Kini, iako drugačije prirode, ali sa sličnom ozbiljnošću kao ona s Rusijom prije invazije na Ukrajinu, ističe se u navedenom dokumentu.
U 2021. godini koja je prethodila ruskoj invaziji na Ukrajinu, EU je nabavila preko 40 posto svoje ukupne potrošnje plina, 27 posto uvoza nafte i 46 posto uvoza ugljena iz Rusije. Nagli prekid većine uvoza energije iz Rusije doveo je do šoka cijena energije u EU-u i porasta potrošačke inflacije, što je natjeralo Europsku središnju banku da značajno podigne kamatne stope, čime je usporio gospodarski rast.
Dokument također naglašava da litij-ionske baterije i gorivne ćelije nisu jedina područja ranjivosti za EU. Upozorava se i na paralelni rizik u sektoru digitalne tehnologije. Predviđa se značajan porast potražnje za digitalnim uređajima poput senzora, bespilotnih letjelica, podatkovnih poslužitelja, opreme za pohranu podataka i mreža za prijenos podataka u ovom desetljeću.
Iako EU održava relativno jaku poziciju u nekim aspektima industrije digitalne tehnologije, otkriva značajne slabosti u drugim područjima. Do 2030. godine takve bi ovisnosti o inozemstvu mogle ozbiljno ugroziti povećanje produktivnosti koje je hitno potrebno europskoj industriji i uslužnom sektoru te spriječiti suštinsku modernizaciju poljoprivrednih sustava u borbi protiv klimatskih promjena.
Izvor: Reuters