Ministri obrane zemalja članica EU u Tallinu održavaju prve kibernetičke ratne igre kako bi testirali sposobnost svojih zemalja i EU općenito da se obrani od potencijalnog hakerskog napada.
U fiktivnom scenariju koji je odigrava, europska pomorska misija u Sredozemnom moru naći će se na udaru hakera koji će onemogućiti zapovjedništvo misije na obali i pokrenuti kampanju na društvenim medijima kojima će se pokušati diskreditirati EU operacije na Sredozemlju.
Svaki od ministara obrane pokušat će tijekom 90 minuta zaustaviti krizu kako najbolje zna i umije. Postavit će mu se niz pitanja na koja mora odabrati odgovor. Za rješavanje problema morati će odlučiti želi li pozvati u pomoć neku od zemalja članica, aktivirati neki od mogućih mehanizama ili pak zatajiti trenutnu situaciju javnosti.
Svaki ministar sam rješava test i ovisno o njegovim odgovorima mijenjat će se stanje u igri.
Estonija, koja trenutno predsjeda EU, pripremila je scenarij i sav popratni materijal kako bi ministri imali što realističniji osjećaj.
Računala su postala prikladan alat u modernom ratovanju, istaknuo je estonski zamjenik ravnatelja za kibernetičko planiranje pri Ministarstvu obrane Tanel Sepp.
Da kibernetičko ratovanje nije nešto o čemu pričaju samo futuristi i informatičari, najbolje su pokazali nedavni svjetski hakerski i ransomware-napadi koji su paralizirali brojne tvrtke i državne mreže.
Opasnost od kibernetičkog rata prepoznao je i NATO koji je upozorio na potrebu za zajedničkim kibernetičkim obrambenim snagama.
U EU su svjesni kako nisu sve zemlje članice jednako spremne za kibernetičko ratovanje. Jedan kibernetički napad mogao bi prouzrokovati gubitak informacija i nemogućnost upravljanja snagama na terenu, a prava je opasnost u manipuliranju podacima i sabotiranju naredbi.
Moramo se zaista zabrinuti zbog napada na integritet informacija u našem sustavu, upozorio je Sven Sakkov, bivši šef NATO-ova centra za proučavanje kibernetičke obrane.
Kibernetički svijet i kibernetičke prijetnje ne prepoznaju nacionalne granice ili prepreke između organizacija. Zato je veoma važno održavati zajedničke vježbe poput ove, između članica Europske unije te EU i NATO-a. Moramo razmijeniti informacije i imati zajedničko razumijevanje kako bismo osigurali što bolju pripremljenost za suočavanje s kibernetičkim prijetnjama, istaknuo je estonski ministar obrane Jüri Luik.
Nije poznato kako je koji ministar obrane odradio vježbu, kao ni tko je od njih bio najbolji odnosno najlošiji.
Izvor: Reuters