Baza podataka ECHA u sebi sadrži informacije prikupljene od otprilike 6000 tvrtki koje su obavezne obavijestiti ECHA ako na tržište stavljaju proizvode koji u sebi sadrže "supstance od visoke zabrinutosti" i u koncentracijama večim od 0,1 posto ukupne težine proizvoda.
Spojevi olova koji se nalaze u proizvodima poput baterija, dijelovima za autmobile i kristalnom posuđu, najčešći su spojevi u spomenutioj bazi podataka. Kategorije tih proizvoda koje je objavila ECHA su: strojevi i njihovi dijelovi, mjerni instrumenti i njihovi dijelovi, elektronička oprema i njezini dijelovi, vozila i njihovi dijelovi, proizovdi od gume te namještaj.
Najčešći toksični spojevi navedeni u bazi podataka su:
- olovo (primjerice u kugličnim ležajevima, baterijama)
- olovni monoksid (primjerice u lampama i dijelovima vozila)
- olovni titanijev trioksid (primjerice u električnim kuhalima)
- silicijeva kiselina, olovne soli (primjerice u kristalnom posuđu, premazima za vozila)
- dekloran plus (1,6,7,8,9,14,15,16,17,17,18,18-Dodekakloropentaciklo[12.2.1.16,9.02,13.05,10]oktadeka-7,15-diene) koji se može pronaći u bojama i ljepilu
ECHA je zaprimila preko četiri milijuna obavijesti, no nije poznato koliko je proizvoda vezano za te obavijesti. U nekim slučajevima, više kompanija obavijestilo je ECHA o istom proizvodu, dok su u drugim slučajevima komapnije slale tek jednu obavijest za više proizvoda.
Namjera baze podataka o prisutnosti toksičnih kemikalija u svakodnevnim proizvodima zamljišenja je tako da pomogne potrošačima u donošenju odluka oko proizvoda koje kupuju te da isto tako pomažu tvrtkama za skupljanje otpada u reciklirnaju tih proizvoda.
"Držanje proizvoda koji sadrže supstacne od visoke zabrinutosti na oku pomoći će u praćenju njihovog ciklusa do faze otpada, što ujedno i podupire cilj ostvarenja kružne ekonomije", rekao je Bjorn Hansen, šef ECHA.
Podaci se mogu pretraživati po nazivu brenda, kategoriji proizvoda, tipu materijala te kemijskom nazivu. U niže priloženom videu možete vidjeti kako izgleda pretraga te baze podataka.
