Europska raketa Ariane 5 u srijedu je posljednji put poletjela iz Francuske Gvajane noseći dva vojna komunikacijska satelita, a svojim je državama osnivačima ostavila vakuum u autonomnom pristupu svemiru prvi put u više od četiri desetljeća.
Trostupanjski lanser visok 53 metra napustio je lansirnu rampu u francuskoj svemirskoj luci Kourou u svojoj 117. i posljednjoj misiji u 19 sati po lokalnom vremenu.
Misija postavljanja francuskog satelita Syracuse 4B i njemačkog satelita Heinrich Hertz (H2Sat) u geostacionarnu orbitu predstavlja završetak programa Ariane 5 nakon 27 godina rada, a operativna uporaba njezina nasljednika - Ariane 6 - odgođena je zbog tehničkih razloga do 2024. godine.
Europa je donedavno ovisila o Ariane 5 i njezinu kapacitetu većem od 11 tona, kao i o ruskom lanseru Sojuzu za srednje nosivosti i talijanskoj Vegi za male.
No Moskva je prošle godine povukla pristup Sojuzu zbog napetosti oko Ukrajine, a nadograđena Vega C ostaje prizemljena nakon neuspjeha svog drugog lansiranja u prosincu, što je izazvalo ono što je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) nazvao krizom svemirskih lansiranja.
Izvršni direktor Airbusa, koji je s francuskim Safranom suvlasnik proizvođača ArianeGroup, rekao je u lipnju da jaz naglašava "ranjivost" Europe u svemiru. Sada je sav pritisak na Ariane 6, rekao je Guillaume Faury za Paris Air Forum.
Prvo probno lansiranje Ariane 6 očekuje se krajem godine, ovisno o testovima koji će se provesti tijekom ljeta, a prva komercijalna operacija planirana je za iduću godinu.
Konačno lansiranje Ariane 5 odgođeno je prošli mjesec zbog tehničkih razloga i ponovno ovaj tjedan zbog vremena.
U početku predvođen Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, europski program Ariane bio je pionir u komercijalnim lansiranjima, ali sada se suočava s intenzivnom konkurencijom SpaceX-a Elona Muska, što je potaknulo razvoj jeftinije Ariane 6, koja bi se bolje natjecala s Falconom 9.
Razvoj obitelji lansera započeo je 1973., a prva Ariane 1 poletjela je 1979. Prvi let Ariane 5 1996. završio je neuspjehom jer je raketa nakon 40 sekundi skrenula s kursa i eksplodirala.
Ipak, ta je raketa sudjelovala u nekoliko prekretnica u lansiranju, uključujući teleskop James Webb 2021., u partnerstvu s NASA-om i Kanadskom svemirskom agencijom, kao i europsku misiju Rosetta.
