Europska komisija predstavila je planove za ulaganja u razvoj infrastrukture za vrhunska europska superračunala u kojima bi trebale sudjelovati i ostale zemlje članice EU-a, među kojima i Hrvatska.
EK je već u nekoliko navrata spominjala ulaganje u superračunala, a današnji korak ključan je za konkurentnost i neovisnost EU-a u okviru podatkovnog gospodarstva. Europski znanstvenici i industrija svoje podatke sve više obrađuju izvan EU-a jer vrijeme izračuna dostupno u EU-u ne zadovoljava njihove potrebe. Zbog tog manjka neovisnosti ugroženi su privatnost, zaštita podataka, poslovne tajne i vlasništvo nad podacima, posebno u slučaju osjetljivih aplikacija, smatraju u EK-u.
U okviru nove pravne strukture financiranja (pod nazivom „zajednički pothvat EuroHPC”) nabavit će se, izgraditi i uspostaviti vrhunska infrastruktura za računalstvo visokih performansi (HPC) u cijeloj Europi. Osim toga, EuroHPC-om poduprijet će se program istraživanja i inovacija za razvoj tehnologija i strojeva (hardver) te aplikacija (softver) koje bi se upotrebljavale na tim superračunalima.
Doprinos EU-a zajedničkom pothvatu EuroHPC iznosit će približno 486 milijuna eura u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom, a države članice i pridružene zemlje uložit će sličan iznos. Ukupno bi se do 2020. uložila 1 milijarda eura javnih sredstava, a uz to bi privatni članovi inicijative uložili doprinose u naravi.
Superračunala su pokretačka snaga digitalnog gospodarstva. Konkurencija je oštra, a EU trenutačno zaostaje za ostalima: nijedno od naših superračunala nije među prvih deset u svijetu. Cilj je inicijative EuroHPC do 2020. osigurati europskim istraživačima i poduzećima vodeća svjetska superračunala kako bi razvili tehnologije poput umjetne inteligencije i aplikacije koje će nam u budućnosti pomoći u svakodnevnom životu, primjerice u području zdravstva, sigurnosti ili inženjerstvu, istaknuo je Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište.
Superračunala su ključna za razvoj
Računalstvo visokih performansi ključan je alat za razumijevanje važnih znanstvenih i društvenih izazova i odgovor na njih, primjerice rano otkrivanje i liječenje bolesti ili razvoj novih terapija na temelju personalizirane i precizne medicine. HPC se upotrebljava i za sprečavanje i prevladavanje prirodnih katastrofa velikih razmjera, posebno za predviđanje putanja uragana ili za simulacije potresa.
Uz infrastrukturu EuroHPC-a europska industrija te posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) imat će bolji pristup superračunalima za razvoj inovativnih proizvoda. Računalstvo visokih performansi ima sve važniji utjecaj u industriji i poduzećima jer se njime znatno skraćuju ciklusi dizajna i proizvodnje proizvoda, ubrzava izrada novih materijala, maksimalno smanjuju troškovi, povećava učinkovitost potrošnje resursa te skraćuju i optimiraju postupci odlučivanja. Primjerice, ciklusi proizvodnje automobila mogu se zahvaljujući superračunalima skratiti sa 60 mjeseci na 24 mjeseca.
Računalstvo visokih performansi ključno je i za nacionalnu sigurnost i obranu, primjerice razvoj složenih tehnologija šifriranja, praćenje kibernapada i odgovor na njih, upotrebu učinkovite forenzike ili pri nuklearnim simulacijama.
Superračunala su već u središtu važnog napretka i inovacija u mnogim područjima koja izravno utječu na svakodnevni život europskih građana. S pomoću njih mogli bismo razviti personaliziranu medicinu, štedjeti energiju i biti učinkovitiji u borbi protiv klimatskih promjena. Bolja europska infrastruktura superračunala mogla bi uvelike doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta te je ključan čimbenik u procesu digitalizacije industrije i povećanja konkurentnosti europskog gospodarstva, dodala je Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo.
EK tako planira do 2022. odnosno 2023. nabaviti dva vrhunska predegzaskalarna superračunala i najmanje dva superračunala srednjeg razreda (koja mogu izvršiti oko 1016 izračuna u sekundi), pokrenuti program istraživanja i inovacija u području HPC-a koji bi bio potpora razvoju europske tehnologije superračunala, uključujući prvu generaciju europske tehnologije mikroprocesora s niskom potrošnjom energije te sudjelovanje u dizajnu europskih egzaskalarnih strojeva i poticanje razvoja aplikacija i vještina i šire uporabe računalstva visokih performansi.
Zajednički pothvat EuroHPC djelovat će u razdoblju 2019. – 2026. Zajednički vlasnici i upravitelji planirane infrastrukture bit će članovi zajedničkog pothvata. To će u početku biti zemlje koje su potpisale Izjavu o EuroHPC-u (Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska, Grčka i Hrvatska) te privatni članovi iz akademske zajednice i industrije. Pothvatu se u svakom trenutku mogu priključiti novi članovi, ako osiguraju financijski doprinos.
