Europski će parlament, na inicijativu skupine zastupnika, glasati o početku pregovora s Vijećem i Komisijom o Uredbi o autorskim pravima koja je izazvala polemike i strahove da će omogućiti cenzuru i ograničiti slobode na internetu.
Po procedurama Europskog parlamenta, skupina od najmanje 76 zastupnika, 10 posto od ukupnog broja, može prigovoriti otvaranju pregovora s Vijećem bez plenarnog odobrenja, odnosno uskratiti mandat da se ulazi u pregovore s Vijećem na temelju iznesenog prijedloga. Zahtjev je do ponoći u utorak, koji je bio krajnji rok, potpisao dovoljan broj zastupnika.
Ako se na glasovanju u četvrtak potvrdi prijedlog Odbora za pravosuđe (JURI), pregovori između Vijeća EU-a i Europskog parlamenta mogu početi bilo kada. U protivnom će se o prijedlogu usvojenom na Odboru raspravljati i glasati na plenarnoj sjednici u rujnu.
U Komisijinu prijedlogu uredbe za kritičare su najsporniji članci 11 i 13 koji utvrđuju pomoćna autorska prava, odnosno uvode, kako tvrde protivnici, "porez na poveznice", a od pružatelja usluga na internetu traži da provjeravaju i štite autorska prava i prije objave.
Po jednima, ako se predložena pravila usvoje, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali bi plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju, a po drugima to predstavlja kraj slobodnog interneta kakav danas poznajemo.
Članak 11 predviđa da se za korištenje kratkih izvadaka novinskih tekstova s interneta mora dobiti dozvola izdavača, a to bi se pravilo odnosilo na materijale stare do 20 godina.
Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer "pomoćna autorska prava", za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada, nego obuhvaćaju i, primjerice, kratke, nekreativne činjenične naslove. Korisnici, upozoravaju, imaju pravo znati na kakav sadržaj poveznica vodi prije no što je kliknu.
Po članku 13, internetske platforme s "velikim količinom" materijala koji učitavaju korisnici morale bi nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i sprječavati kršenje autorskih prava. To bi navodno moglo pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, a nastao bi problem jer računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.
Prikupljanje potpisa zastupnika za glasovanje o mandatu nije bilo upitno, no upitno je hoće li se u četvrtak većina zastupnika izjasniti da se pokrene rasprava o prijedlogu na idućoj sjednici, ocjenjuje Julia Reda, mlada zastupnica Zelenih koja je vrlo aktivno vodila europsku kampanju protiv prijedloga uredbe.
Nije pitanje jesmo li za uredbu ili protiv nje, mi glasamo protiv ovog otvaranja pregovora po ubrzanom postupku jer mislimo da trebamo unijeti promjene u uredbu prije početka pregovora uz punu demokratsku proceduru s mogućnošću glasanja i iznošenja amandmana, rekla je Reda za Hinu.
Cenzura na internetu (Foto: Thinkstock) (Foto: Thinkstock)
Reda smatra da zagovornici sadašnjeg prijedloga ne uviđaju moguću kolateralnu štetu, posebice u slučaju članka 13, koji predviđa filter za učitavanje sadržaja na internet i upozorava da u prijedlogu ima previše nejasnoća.
Mislim da prijedlog pokušava riješiti stvarne probleme, ali to radi na način koji neće pomoći nego stvoriti nove probleme, smatra njemačka zastupnica.
Prijedlog je podijelio zastupničke skupine, snažno ga zagovaraju europski pučani (EPP), iz čijih je redova autor izvješća o uredbi Axel Voss, najaktivnije mu se protive Zeleni i socijaldemokrati. Podjele je izazvao i unutar samih skupina zastupnika, primjerice liberala (ALDE).
Radoš smatra da u prijedlogu ima previše nejasnoća
Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) slaže se s ocjenom da u prijedlogu zakona ima previše nejasnoća, odnosno da ne definira dovoljno jasno niz mogućih spornih situacija u kojima bi se mogli naći korisnici interneta, počevši od od učitavanja privatnih snimki na YouTubeu.
Prijedlog nije postigao ravnotežu između zaštite sloboda s jedne strane i zaštite prava autora s druge, rekao je Radoš za Hinu i dodao da nadležni odbor nije uvažio mišljenja ostalih odbora, stoga očekuje da će se o njemu ipak odlučivati plenarno.
"Problematičnim" smatra i to što se primjena zakona prepušta državama članicama što bi moglo biti protivno i koncepciji jedinstvenog digitalnog tržišta koje se nastoji uspostaviti u Europskoj uniji.
Taj stav dijeli i Julia Reda, koja kaže da je jedna od nejasnoća upravo to što se prepušta nacionalnim zakonodavstvima da implementiraju uredbu.
Mislim da bi bilo bolje imati jedan europski zakon o autorskim pravima, posebice jer su online platforme prekogranične, tako da uopće nisam protiv europskog zakona o ovome, ali se bojim da je ovaj prijedlog toliko nejasan da bi mogao voditi dodatnoj fragmentaciji, jer je u svojim nacionalnim zakonima zemlje moraju implementirati i bojim se da će to učiniti na vrlo različite načine jer tekst zakona ne pomaže mnogo u određivanju toga kako ga implementirati, rekla je Reda.
Voss predbacuje kritičarima da rade u interesu velikih kompanija
Pučanin Axel Voss, kako Hina doznaje, ustraje na tome da je cilj uredbe isključivo osigurati poštenu nadoknadu autorima sadržaja, a kritičarima predbacuje da rade u interesu velikih kompanija koje iskorištavaju europsku kreativnu industriju.
Voss smatra da je uporaba izraza poput "cenzure", "filtera" i "poreza na poveznice" samo strategija protivnika prijedloga.
Članak 11 treba osigurati naknadu izdavačima od onih koji njihov sadržaj koriste u komercijalne svrhe te će te naknade plaćati velike platforme čiji se poslovni model temelji na distribuciji sadržaja koje je vlasništvo drugih, napominju pučani.
Osobna upotreba poveznica stoga će ostati potpuno besplatna i isključena je iz prava izdavača te je potpuno netočno govoriti o "porezu na poveznice", ukazuje Voss.
Članak 13 zahvaća samo one platforme čija je glavna svrha pohranjivanja i pružanje javnog pristupa sadržaju zaštićenom autorskim pravima, a koji je učitao njihov korisnik, ističe Voss.
Veći dio postojećih platformi neće biti zahvaćen člankom 13, pa ni u slučaju kada se na platformu učita zaštićeni sadržaj jer se to pitanje rješava u okviru postojećih zakona, tvrde pučani.
Za zabrinutosti da će zakon uništiti model Wikipedije Voss kaže da su potpuno neopravdane jer je eksplicitno isključen iz članka 13.
Hrvatski zastupnici u Europskoj pučkoj stranci u srijedu su još usuglašavali stajališta o prijedlogu uredbe.
(Hina)