Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su raspravljali o Aktu o digitalnim uslugama koji se u cijelosti počinje primjenjivati sredinom veljače. U raspravi su sudjelovali i hrvatski europarlamentarci koji su dali svoje mišljenje o njegovoj primjeni.
Prema posljednjim podacima Eurostata 75 posto građana u Europskoj uniji obavlja kupovinu na internetu. U takvim okolnostima prodaja opasnih proizvoda kao što su neprovjereni lijekovi i krivotvoreni proizvodi, širenje nezakonitog sadržaja, poput onog kojim se krše prava intelektualnog vlasništva, terorističkog sadržaja ili pak govora mržnje stvarnosti su s kojima se svakodnevno suočavamo. Poseban problem predstavlja učestala pojava lažnih informacija koje se nekontrolirano šire internetom. Primjera je mnogo, a ovi nedavni uključuju i lažne tvrdnje o ciljanim izraelskim raketiranjima civila i bolnica u području Gaze. Zato moramo smanjiti izloženost građana lažnim informacijama i istovremeno povećati razinu sigurnosti potrošača uspostavom jasnih pravila o uklanjanju nelegalnog sadržaja s interneta. Važno je stoga da smo donošenjem Akta o digitalnim uslugama osigurali visoku razinu zaštite za sve europske potrošače i prisilili internetske platforme da uklone nezakonite sadržaje ali i zabranili ciljana oglašavanja prema maloljetnicima kao najranjivijoj društvenoj skupini, istaknuo je Sokol.
Osim toga, Aktom o digitalnim uslugama obvezali smo internetske platforme i da detaljno provjere trgovce čije proizvode nude na svojim stranicama što je izrazito važno za potrošače. Kolegice i kolege, dobro je da danas raspravljamo o DSA-u jer ono što se počelo primjenjivati u kolovozu na velike internetske platforme, za deset dana počinje se primjenjivati i na sve ostale internetske platforme. Ključno je zato da sada osiguramo ispravnu primjenu ovog zakona i onemogućimo da dezinformacije i teror ugroze sigurnost naših građana kako na internetu tako i izvan njega, kazao je Sokol.
U očuvanju demokratskih dosega, moramo očuvati i jasnu granicu između sloboda i odgovornosti. U porastu je širenje dezinformacija i govora mržnje na internetu, a trećina mladih u dobi od 15 do 29 godina doživjela je internetsko zlostavljanje. Nasilje i govor mržnje u virtualnom svijetu prelijevaju se na stvaran život. Život koji žrtva na kraju ne može podnijeti. Zato je takve negativne društvene pojave potrebno kriminalizirati. Sjetimo se Zakona Coco, napomenula je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Aktom o digitalnim uslugama, čija će puna primjena započeti ovaj mjesec, posrednici digitalnih usluga obvezuju se na veću transparentnost, odgovornost i zaštitu sigurnosti korisnika. Najstroža pravila vrijede za pružatelje koji imaju više od 45 milijuna korisnika, kao što su Facebook, Google, YouTube, Instagram, TikTok.
Akt o digitalnim uslugama trebao bi značiti i integritet izbornih procesa – to će biti njegov prvi test, smatra Glavak ističući da put prema sigurnijem internetu započinje snažnijim zakonodavnim okvirom i kritičkim odnosom prema informacijama s kojima se susrećemo, za što je ključna medijska pismenost.
S vjerom da je u nama ljudima ipak više poštovanja nego prijezira te više spoznaje da sloboda govora ne smije postati sloboda za širenje mržnje, pozdravljam napore poduzete u okviru Akta o digitalnim uslugama. Ovo je prilika za redefiniranje uloge društvenih platformi u našem društvu, poručila je Glavak.
Podsjetimo, Aktom o digitalnim uslugama uspostavljen je pravni okvir, prvi takav na svijetu, s jasnom odgovornošću platfomi. Prema odredbama Akta o digitalnim uslugama korisnici na digitalnim platformama mogu označiti sadržaj koji smatraju nezakonitim, koji potiče na mržnju ili diskriminaciju te objasniti zašto sadržaj označavaju kao takav. Digitalna platforma potom odlučuje hoće li zahtjev prihvatiti ili odbiti, a građani će imati mogućnost žaliti se i putem nezavisnih regulatornih tijela ili, u slučaju da platforma ne uvaži pritužbu, uložiti svoju žalbu tijelu za izvansudsko rješavanje sporova koje će biti specijalizirano za temu digitalnih usluga.