Da tehnologija mijenja svijet u kojem živimo, svima je jasno. No, koliko će zapravo promijeniti naš svijet u budućnosti? Upravo na to pitanje odgovore daje futurolog Aric Dromi.
Naime, kao glavni futurolog jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih svjetskih proizvođača vozila i vodećeg programera premium, autonomnih i električnih vozila te član savjetodavnog odbora inovativnog centra zasnovanog u Silicijskog dolini za NTT Grupu, jednu od najvećih svjetskih ICT kompanija, Dromi je stalno u doticaju s najnovijom tehnologijom. Upravo zbog toga, smatra da nam područja poput umjetne inteligencije, robotike, genetike, biotehnologije i prilagodljive stvarnosti omogućavaju da prenamijenimo svaki aspekt našeg postojanja pa tako i urbanu infrastrukturu.
Dromi će u sklopu konferencije Future Tense u Zagrebu govoriti o budućnosti pametnih gradova, a mi smo imali priliku porazgovarati s njim o poslu kojim se bavi, ali i njegovoj viziji budućnosti.
Sebe nazivate digitalnim filozofom i profesionalnim provokatorom - možete li nam molim Vas objasniti što to znači?
Ako ste se ikad sreli sa provokatorom, onda sve znate. Sve u svemu ljudi se osjećaju neugodno kada netko zadirkuje u njihovu comfort zonu; provokator znači da uživam u tome.
Smatrate li da je futurologija znanost i zašto?
Vidim futurologiju kao traženje potencijalne istine. Ako me tjerate da ju definiram, rekao bih kako je to filozofija koja koristi umjetnost znanosti kako bi dokazala ljudima da su u krivu.
Sve više kompanija zapošljava futurologe, kao što ste vi. Recite nam molim Vas kakvu ulogu imate i organizaciji, što to točno radite?
Predivna je to uloga. Imao sam folder na svojem računalu pod nazivom: „Jesam li ti rekao?“, sve dok nisam dobio savjet od CTO-a Microsoft-a da to pobrišem i napravim novi folder pod nazivom: „Jesam li ti pokazao?“. Zadatak futurologa, kako ja to vidim je da pokaže ljudima krajnje mogućnosti i očekivanja kako bi oni mogli izabrati ono što im najviše odgovara. Futurologija nije predviđanje budućnosti već njeno usmjeravanje.
Vremena se mijenjaju, tehnologija i Internet kreirali su mnogo novih poslova i uloga, a te promjene biti će još značajnije u budućnosti. Koje su po Vašem mišljenju pozicije i planovi? Što bi preporučili tinejdžeru da studira?
Vjerujem kako je valuta budućnosti kreativnost i znatiželja. Glupo je dopustiti tehnologiji da nas zamijeni. Došli smo do vrhunca evolucijskog potencijala; nemamo više kamo ići, nema planine koju bi mogli osvojit. Tehnologija ako se koristi ispravno nije tu da olakša naše živote preuzimajući svijet, već je tu kako bi nam pomogla da se spustimo sa planine na kojoj smo zapeli i počnemo se penjati na sljedeću čiji vrh vodi do zvijezda. Ne mogu vam reći koji su poslovi budućnosti, ali mogu vam reći da ako nastavimo prepuštati našu kreativnost i znatiželju uslugama cloud-a, mašinama i algoritmima, neće biti budućnosti.
Izgradili ste svoju karijeru na futurologiji, stvarima za koje zapravo do sada niste radili, što ste najviše naučili koristeći te metode i koliko je takav pristup drugačiji od uobičajenog pristupa kakvim se većina ljudi koristi u svojim karijerama, što jest držanje stvari i poslova koje znaju najbolje?
Mogu govoriti samo iz svog gledišta, iz mojeg vlastitog iskustva. Naučio sam da nas papir ne definira, da ljudi kao CEO-evi i ostali ljudi koji sjede na izvršiteljskim pozicijama, nužno ne znaju ili ne razumiju što treba činiti, a što ne. Naučio sam da se nikad ne smije ići preko vlastitih moralnih vrijednosti. Naučio kako je u životu malo stvari oko kojih se stvarno treba brinuti i u koje treba dat svu svoju energiju, zato pažljivo birajte oko čega će te razbijati glavu i izbjegavajte mediokritet.
Aric Dromi (Foto: PR) (Foto: PR)
Vaše razmišljanje kao i rad, fokusirani su na budućnost u narednih 10 do 15 godina. Možete li nam reći što možemo očekivati u ranim 2030.-ma – hoće li umjetna inteligencija postati pametnija od ljudi, hoće li roboti preuzeti poslove, kako će medicina napredovati?
Ako AI postane pametnija od ljudi, definitivno zaslužujemo što slijedi. Mislim da smo izgubili maštu. Dopustili smo tehnologiji da nas otuđi, da ubije humanost, zaboravili smo da su odnosi dvosmjerna ulica. Učimo robote da postanu ljudi. Vjerojatno je kontroverzno, ali naša budućnost je isprepletena nama i tehnologijom i ako to ne shvatimo ostat ćemo korak iza novog svjetskog koda.
Kako će AI utjecati na razvoj medicine? Hoće li i koliko AI produžiti živote te hoćemo li u jednom trenutku postati besmrtni?
Sviđa mi se ideja o inkrementalnim promjenama naših tijela. Ako uspijem doći do 70., vjerojatno mogu i do 80. i tako dalje. Otkrit ćemo koliko toga ne znamo kad nam algoritamska inteligencija otkrije svašta novo. Mislim kako pitanje nije možemo li postići besmrtnost već želimo li ju?
Kao futurologist, što mislite koji bi bio najbolji način promjene obrazovnog sistema? Brzina tehnologijskog napretka je prevelika da bi ju školski sistemi pratili, a imamo dojam da se djecu ne priprema na poslove i uloge koje će imati u budućnosti.
Najbolja promjena obrazovnog sistema je da promijenimo obrazovni sistem, jer je ovo sranje!