Rat u Ukrajini samo je povećao jaz između Rusije i Kine s jedne strane i Zapada s druge

Sve je jasnije da se globalno profilira novi svjetski poredak u kojem s jedne strane imamo 1,3 milijarde ljudi koji predstavljaju globalni Zapad te 6,3 milijarde ljudi koji se sve više okreću prema Kini i Rusiji, pokazalo je veliko istraživanje britanskih znanstvenika.

Branimir Vorša | 21.10.2022. / 10:43

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Svijet je danas više blokovski podijeljen nego ikad prije, a stavovi globalne javnosti prema međunarodnoj politici predstavljaju u dva suprotstavljena bloka: liberalne demokracije koje favoriziraju Sjedinjene Države (SAD) i građane autoritarnijih nacija koji podržavaju Kinu i Rusiju. Ta blokovska podjela samo je dodatno ubrzana i naglašena ratom u Ukrajini, tvrde znanstvenici sa sveučilišta Cambridge.

Navedeni tim britanskih znanstvenika je "harmonizirao" podatke iz anketa provedenih u 137 zemalja, uključujući 75 zemalja otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine. Ono što su otkrili u rezultatima tih anketa jest podjela koja raste već čitavo desetljeće i koja je napravila jasnu polarizaciju globalne javnosti.

Proamerikanizam i odanost NATO savezu, nasuprot sve većoj potpori Kini i Rusiji

Slika nije dostupna Priprema li Rusija veliki kibernetički napad na kritičnu infrastrukturu Ukrajine i njezinih saveznika?

Znanstvenici s Cambridgea kažu da je ruska invazija na Ukrajinu navela ljude na Zapadu da osjećaju sve veću odanost, i SAD-u, i NATO-u, te da je bogatije demokracije u Latinskoj Americi i Istočnoj Europi dovela do proameričkog stava.

Međutim, izvješće također identificira zonu neliberalnih i nedemokratskih država, koje se protežu od istočne Azije preko Bliskog istoka i prema zapadnoj Africi, koju karakterizira upravo suprotan trend: stanovništvo koje u posljednje vrijeme stalno povećava potporu Kini, Rusiji ili objema tim državama.

1,2 milijarde nasuprot 6,3 milijarde

Među 1,2 milijarde ljudi koji žive u svjetskim liberalnim demokracijama, njih tri četvrtine (75 posto) sada ima negativno mišljenje o Kini, a 87 posto negativno mišljenje o Rusiji, prema izvješću koje je objavio Cambridgeov Sveučilišni centar za budućnost demokracije (CFD).

Ipak, među 6,3 milijarde koji žive u preostalih 136 zemalja svijeta, slučaj je suprotan, odnosno u tim zemljama 70 posto ljudi ima pozitivne osjećaje prema Kini i 66 posto prema Rusiji.

"Svijet se podijelio na liberalnu i neliberalnu sferu"

Analiza britanskih znanstvenika uključuje značajne podatke o javnom mnijenju iz gospodarstava u nastajanju i globalnog juga, te sugerira da ova podjela nije samo ekonomska ili strateška, već se temelji na osobnoj i političkoj ideologiji.

Slika nije dostupna Otvorena sezona na ruske radare: Amerikanci potiho Ukrajini isporučili moćne projektile

Svijet se podijelio na liberalnu i neliberalnu sferu. Današnja globalna podjela ne ovisi toliko o povijesnim vezama među nacijama. Najjači pokazatelji koje smo pronašli o tome kako se društva diljem svijeta geopolitički usklađuju su njihove temeljne vrijednosti, poput slobode izražavanja, rekao je koautor izvješća dr. Xavier Romero-Vidal s Instituta za javnu politiku Bennett u Cambridgeu.

Pomorski savez protiv euroazijskog bloka

S jedne strane nove podjele nalazi se ono što britanski znanstvenici nazivaju "pomorskim savezom", s načelima temeljenim na slobodnom protoku trgovine i ideja te zaštiti individualnih prava. On uključuje zemlje većeg dijela Europe i stabilnije dijelove Amerike i Australazije. U tom savezu, uzor svima je SAD, koji i vodi glavnu riječ, unatoč poremećajima iz Trumpova predsjedničkog mandata.

Suprotstavljeni blok je usredotočen na “euroazijski blok”, čiji temelje čine Kina i Rusija, s vezama preko kontinenta sa središnjom Azijom, Iranom i arapskim Bliskim istokom, kao i velikim dijelovima Afrike i jugoistočne Azije.

Znanstvenici kažu da neke usporedbe s hladnoratovskom erom još uvijek vrijede, budući da je ova potonja skupina uglavnom ujedinjena u odbacivanju "zapadnog modernizma" i liberalnih vrijednosti.

Demokracije s visokim dohotkom postale su sve sekularnije i prihvatljivije u pogledu manjinskih prava, ali ostatak svijeta nije. Autokrati poput Putina iskoristili su priliku da se predstave kao branitelji onoga što nazivaju 'tradicionalnim' vrijednostima protiv uočene prijetnje zapadnog liberalizma, rekao je koautor izvješća, dr. Roberto Foa, koji j i suvoditelj CFD-a na Institutu Bennett u Cambridgeu.

Rat u Ukrajini "galvanizirao" globalnu podjelu

Slika nije dostupna Stigao i veći brat: Ukrajina dobila MLRS raketne sustave s dvostruko većom vatrenom moći od HIMARS sustava

Ruska invazija Ukrajine je "galvanizirala" ovu podjelu, ali rezultati sugeriraju da je ona nastajala čitavo desetljeće, budući da je globalno javno mnijenje o geopolitici bilo daleko raznolikije i nedefiniranije deset godina unazad. Britanski znanstvenici tvrde da su kineska samouvjerenost i transnacionalna infrastrukturna ulaganja pomogli u pomicanju te podjele, kao i strateško fokusiranje Kine i Rusije na Afriku.

Ruski rat prouzročio je intenziviranje ove globalne podjele, budući da su sada povučene doslovne linije borbe koje odražavaju dvije strane liberalnih sloboda i autoritarizma. Ako pogledamo kako se različite populacije diljem svijeta osjećaju prema Rusiji, nalazimo gotovo identičan odraz toga kako su se njihove vlade diplomatski ponašale prema zemlji, kaže Foa.

Statistički podaci o globalnoj podjeli - Rusija

Izvješće znanstvenika s Cambridgea utvrđuje da Rusija već čitavo desetljeće gubi svoju rubnu podršku među ekstremistima na Zapadu. Udio građana Zapada s pozitivnim mišljenjem o Rusiji već je pao s dva od pet (39 posto), na manje od četvrtine (23 posto) uoči invazije na Ukrajinu 2022. godine, a sada iznosi samo 12 posto.

U međuvremenu, pozitivnost javnosti prema Rusiji pala je u europskim zemljama koje su prije simpatizirale Rusiju, kao što su Grčka (sa 69 na 30 posto), Mađarska (sa 45 na 25- posto) ili Italija (sa 38 na 14 posto).

Međutim, u regijama zemalja u razvoju na Rusiju se još uvijek gleda blagonaklono. To uključuje 75 posto ispitanika u južnoj Aziji, 68 posto u frankofonskoj Africi i 62 posto u jugoistočnoj Aziji. Zapravo, unatoč invaziji na Ukrajinu, javno mnijenje o Rusiji ostaje pozitivno u Pakistanu, Saudijskoj Arabiji i Maleziji, kao i u Indiji te Vijetnamu.

Statistički podaci o globalnoj podjeli - Kina

Slično tome, globalni stavovi prema Kini sada odvajaju Zapad od drugih. Prije samo pet godina, dvoje od pet (42 posto) zapadnih građana imalo je pozitivno mišljenje o Kini, a ta se brojka u međuvremenu gotovo prepolovila (na 23 posto).

Međutim, nakon pada povezanog s Covidom, popularnost Kine u zemljama u razvoju se oporavila, posebno među 4,6 milijardi ljudi u 147 zemalja koje sudjeluju u kolosalnoj inicijativi “Pojas i put” (Beld and Road), među kojima njih gotovo dvije trećine ima pozitivno mišljenje o Kini, u usporedbi sa samo četvrtinom (27 posto) u zemljama koje ne sudjeluju u toj inicijativi.

Veliku iznimku u tom smislu, s druge strane, predstavlja Latinska Amerika, gdje za razliku od drugih regija zemalja u razvoju, ispitanici sada daju prednost Sjedinjenim Državama u odnosu na Kinu s rekordnih 24 posto prednosti.

Slika nije dostupna Rusi postavljaju zemaljske protuzračne sustave na svoje brodove: "To je reakcija na Moskvu''

Nezadovoljstvo demokracijom

Velik dio nove krivnje za ovu podjelu ukorijenjen je u stavovima prema demokraciji.

Demokratska društva daleko su negativnija prema Rusiji i Kini, dok obrnuto vrijedi za autoritarnija društva. Ova povezanost nije postojala prije deset godina, ali je danas sasvim jasna, naglašava Romero-Vidal.

Međutim, brojne izborne demokracije vrlo su pozitivne o Rusiji i Kini. To su nacije koje se bore s korupcijom i demokratskim legitimitetom, poput Indonezije, Indije i Nigerije.

Zapravo, nezadovoljstvo demokracijom većinsko je mišljenje u 69 posto zemalja u kojima većina ljudi ima naklonost prema Rusiji. Štoviše, od svih nacija u kojima je nezadovoljstvo demokracijom većinsko stajalište, tri četvrtine (73 posto) javnosti također pozitivno gleda na Kinu.

Uočeni demokratski nedostaci povezani su s većom naklonosti javnosti prema Rusiji i Kini. Demokracija i slobodno izražavanje su zbrkani, što su čak i najetabliranije demokracije pokazale posljednjih godina. Kina nudi model autoritarne modernizacije u kojoj su osobne slobode napuštene zbog obećanja gospodarskog rasta i nacionalnog prestiža. Relativna privlačnost Kine u odnosu na Sjedinjene Države možda nije samo pitanje privlačnosti Amerike kao saveznika, već i kao političkog modela, rekao je na kraju Foa.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti