Globalne emisije stakleničkih plinova naglo eskaliraju, osujećujući obećanja o klimatski prihvatljivom gospodarskom oporavku od pandemije Covida-19. Suprotno "zelenom oporavku", emisije su porasle za 1,3 posto u 2023. na 57,1 gigatona ekvivalenta ugljičnog dioksida, premašivši prosječnu godišnju stopu rasta od 0,8 posto od 2010. do 2019. godine i približivši se najvišoj razini iz 2019. od 59,1 gigatona štetnih emisija.
Globalni program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) izvijestio je da su emisije iz cestovnog prometa, curenja u naftnoj i plinskoj infrastrukturi i industrijskim sektorima naglo porasle 2023. godine. Značajno je da su emisije iz zrakoplovstva skočile za čak 19,5 posto. Inger Anderson iz UNEP-a upozorila je da je vrijeme klimatske krize ovdje, pozivajući sve nacije da ispune klimatska obećanja djelima, a ne samo riječima.
Države su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C iznad predindustrijskih razina, no sadašnji nacionalni ciljevi daleko su iznad tog praga UNEP procjenjuje da je na temelju ovih obveza svijet spreman za porast temperature između 2,6°C i 2,8°C, što je situacija koja se nije popravila od 2022. godine.
Očekuje se da će do veljače 2025. godine zemlje predati revidirane klimatske strategije u pripremi za klimatsku konferenciju COP30 u Brazilu. Anderson je naglasila hitnost hrabrijih obveza za trenutno smanjenje emisija, navodeći da je ograničenje zagrijavanja na 1,5 °C još uvijek moguće, ali da je to sve manje vjerojatno. Čak i ako svijet premaši 1,5°C, moramo nastaviti težiti održivom i prosperitetnom svijetu s neto nultom stopom emisija, zaključila je Anderson.
Izvor: New Scientist