Hrvati broje sitno od 1.1.2023. godine kad će euro postati službena valuta u Hrvatskoj, no uskoro bi se mogli pripremati i za uvođenje digitalne valute.
Naime, Europska središnja banka (ECB) već dulje vremena razmatra uvođenje digitalnog eura, odnosno digitalne inačice europske valute koja bi potencijalno mogla olakšati prekogranično plaćanje i gurnuti EU (barem monetarno) u novom smjeru.
Kako je guverner Finske središnje banke Olli Rehn, izjavio, očekuje se da bi u listopadu 2023. godine bio okončan istraživački dio, nakon čega bi ECB trebala donijeti odluku - hoće li euro ostati samo u fizičkom ili će dobiti i digitalni oblik.
Govoreći na Sveučilištu u Kaliforniji, Rehn je istaknuo nekoliko potencijalnih prednosti uvođenja digitalne valute. Prema njemu, to bi proširilo mogućnost provođenja transakcija direktno među građanima, umjesto samo i isključivo putem banaka.
Digitalni euro bi ljudima ponudio dodatan izbor kako obaviti plaćanje te bi olakšao samo plaćanje u digitalnoj ekonomiji, rekao je Rehn.
Dodao je kako su postojeće digitalne (virtualne valute) organičavajuće zbog svojih volatilnih cijena i ranjivosti na kibernetičke rizike.
Potiče ih širom rašireno nerazumijevanje monetarne ekonomije, ali i teorije urote, istaknuo je Rehn te dodao da CBDC odnosno valuta koju bi izdavale centralne banke, ipak sa sobom nosi određenu sigurnost.
Središnje banke moraju se pripremiti na digitalnu budućnost u kojoj će potražnja za gotovinom kao sredstvom plaćanja opadati, istaknuo je Rehn te dodao kako je siguran i stabilan pristup novcu centralne banke temelj za stabilnost financija i cijena.
Na kraju je ponovio ono što je Europska središnja banka istaknula u svojim ranijim priopćenjima vezano uz digitalni euro.
Digitalni euro može pomoći osigurati da se centralne banke uvijek ponašaju kao sidro europskog monetarnog sustava. To bi bio primarni razlog ako bi Europska središnja banka odlučila izdati digitalni euro, istaknuo je Rehn.
Izvor: Coindesk
