Hrvati žele biti poduzetnici, ali im država to baš i ne olakšava

u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti uz još uvijek prisutan niski motivacijski indeks, ističe se u istraživanju.

Martina Čizmić | 12.07.2023. / 08:05

Očajni poduzetnik (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Kakvi su Hrvati poduzetnici i kakva je uopće poduzetnička klima u Hrvatskoj? Rezultati najnovijeg GEM istraživanja za 2022. godinu potvrdili su da u Hrvatskoj postoji visoka razina percepcije o prilikama za poduzetnički pothvat s tendencijom snažnog rasta (od 2020. do 2022. sa 47,2 na 60 posto). U svim promatranim godinama, pa i u pandemijskoj 2020., Hrvatska je po percepciji o prilikama bila iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju.

Kako jee istaknuto na predstavljanju istraživanja, u percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu ne samo iznad prosjeka EU, nego je u sve tri promatrane godine na prvom mjestu (26,4 posto odrasle populacije to bi željelo u 2022. godini, prema 15,3 posto odrasle populacije u EU). Ovako visoki optimizam o prilikama i namjerama poduzetničkog djelovanja praćen je i visokom samouvjerenošću o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata – Hrvatska je ponovo na prvom mjestu među EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju (u 2022. godini tako misli o sebi 73,6 posto odrasle populacije, a prosjek EU je 50,8 posto).

Adria Summit 2023 Od izazova do uspjeha: Inovativne kompanije dijele svoje priče na Adria Summitu

Okolina nije tako optimistična

Međutim, istraživanje je potvrdilo i da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj su, i tijekom 2022. godine, bile vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos obrazovanja (osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, te tercijarnog) izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu su ocjenjene u Hrvatskoj slično kao što su prosječne ocjene ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, u vezi karijere i medijske pažnje poduzetništvu, ali značajnije ispod kada se procjenjuje imaju li poduzetnici visok status u društvu. U 2022. godini, 63 posto ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

U ne tako dalekoj perspektivi Hrvatska bi mogla ući u OECD. Okvir OECD-a, kluba najrazvijenijih država svijeta, od vlasti zahtijeva daljnje poboljšanje regulacije, reforme, razvoj tržišta kapitala i bolje upravljanje državnim poduzećima. Kada se sve zbroji, u narednim godinama imamo priliku dodatno poboljšati konkurentski položaj domaćih poduzeća i tako im otvoriti novi prostor za investicije i zapošljavanje. Ulazimo u klub najboljih i najjačih, ali to ne znači da možemo odahnuti nego da izazovi tek predstoje, istaknula je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Kralježnicu gospodarsta globalno čine 90% gospodarskih subjekata kvalificiranih kao male i srednje poduzetništvo, a ako gledamo komponente tehnološki dodane vrijednosti, inovacija, istraživanja i razvoja važno je reći da one dolaze prvenstveno iz manjih ekosustava. Poduzetnici su temelj društvenog razvoja i upravo zato je važno usmjeriti pažnju na edukaciju i razvoj vještina u najvećoj mogućoj mjeri. Ključni izazovi u današnje vrijeme su nedostatak radne snage, usmjeravanje poslovanja prema zelenoj tranziciji i korištenju obnovljivih izvora energije koji otvaravaju vrata i mogućnosti novim poduzetnicima i kvalitetnim inicijativa od društvene koristi, dodao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Hrvoje Bujanović.

Predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof.dr. Slavica Singer, naglasila je kako Hrvatska ima snažnu informacijsku osnovicu za oblikovanje politika, programa i različitih intervencija u sve komponente poduzetničke okoline.

To uključuje vladine politike i programe prema poduzetništvu, koji mogu biti oblikovani na činjenicama a ne pretpostavkama, promjene u obrazovnom sektoru za osnaživanje mladih za poduzetničko razmišljanje i poduzetničke kompetencije, ne samo u užem smislu pokretanja poslovnog pothvata, nego proaktivnog, inovativnog i odgovornog djelovanja u okviru doprinosa ostvarivanju UN ciljeva održivog razvoja. Više ne možemo reći nismo znali, jer sada nakon 21 godinu poznati su trendovi, obrasci poduzetničkog djelovanja i razlozi za sporo eliminiranje prepreka. Međunarodna vidljivost Hrvatske kroz GEM istraživanje je važna dodatna vrijednost, posebno sada kada se otvaraju procesi priključivanju OECD-u, jer OECD koristi brojne GEM indikatore kao metriku u analizi poduzetničkog kapaciteta zemlje, istaknula je Singer. 

Slika nije dostupna Global Entrepreneurship Monitor (GEM): Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

Stabilna poduzetnička aktivnost

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (starijih od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća. Po gustoći ‘odraslih’ poduzeća (broj ‘odraslih’ poduzeća na 100 odraslih stanovnika) Hrvatska je i 2022. godine na začelju EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju sa samo 47 posto od EU prosjeka (sa tendencijom pada od 57 posto u 2020. godini). Ovako niska razina prisutnosti ‘odraslih’ poduzeća dugotrajna je karakteristika hrvatskog gospodarstva, što i dalje upozorava na nisku osnovicu generiranja nove vrijednosti.

Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih poduzeća. Nakon ‘ostalih’ razloga (mirovina, osobni razlozi, iznenadni događaji) najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti u 2022. godini su vladine politike / porezna politika / birokracija (15,1 posto, u odnosu na sve razloge izlaska), a na drugom mjestu se ponovo, nakon 2021. godine, pojavio izlazak zbog uočene nove prilike (14.0 posto) i po tome je Hrvatska malo iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (13,1 posto). Neprofitablinost se pojavljuje kao jedan od tri najčešća razloga, s promjenjivim rangom.

Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda / usluge, ili pokretanje nove poslovne jedinice za poslodavca) Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja koje sudjeluju u GEM istraživanju u svim godinama od kada se taj pokazatelj prati, tj. od 2011. godine. U 2021. godini 9,44 posto zaposlenika u Hrvatskoj imaju poduzetničku aktivnost unutar svog poduzeća, dok je prosjek za EU zemlje koje su sudjelovale u GEM istraživanju 5,3 posto. Po tom pokazatelju Hrvatska je uvijek bila među prvih pet EU zemalja, a u 2020. i 2021. je na prvom mjestu, ali taj oblik poduzetničkog djelovanja još uvijek nije prepoznat kao važna komponenta poduzetničkog kapaciteta Hrvatske.

Poduzetnička demografija i dalje pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,8 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), malo iznad prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2022. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti najčešće su rezultat (ne)dostupnosti usluga koje su bitne za organizaciju obiteljskog života, a čiji sadržaji su uglavnom u 'opisu posla' žena u obitelji (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji) i kulturološkog konteksta.

Sektorska rasprostranjenost novih poslovnih pothvata u Hrvatskoj (mjereno TEA indeksom) pokazuje i u 2022. godini gotovo dvostruko više takvih pothvata u ekstraktivnoj industriji (11,2 posto vs. 5,1 posto), a značajnije manje u sektoru usluga za potrošače (za oko 35 posto), uspoređeno s prosjekom EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju.

Kontinuirani rast samo u dvije regije

Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne i konzistentne s ‘čvrstim’ razvojnim pokazateljima, ali su se u razdoblju 2020.-2022. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Lika i Banovina), usprkos pandemiji COVID-19. Lika i Banovina više nije regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti (u 2022. godini se izjednačila sa Zagrebom i okolicom), ali se razlika u prepoznavanju prilika povećala (sa 4 puta više u 2021. godini na 4,5 puta više u Zagrebu i okolici nego u Lici i Banovini). Iako u 2022. godini u svim regijama dominira razlog 'zaraditi za život' za ulazak u poduzetničku aktivnost, ipak u Zagrebu i okolici je taj razlog zastupljen s 61,4 posto, u Lici i Banovini sa 79,1 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj s 84,1 posto.

Od 2021. godine, GEM istraživanje prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. I u 2022. godini obje kategorije poduzetnika (TEA i 'odrasli') izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da prilikom planiranja budućnosti svog poslovnog pothvata vode računa o implikacijama na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom da su društveni / okolišni razlozi važniji od profita nije u potpunosti praćeno i ocjenama (u skali 0-10) koje su o tome dali intervjuirani eksperti (4,88) u odnosu na prosjek EU zemalja (5,26), pri čemu prednjače Francuska (6,39), Švedska (6,16) i Litva (6,15).

Nakon više od dvadeset godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti uz još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća ‘odraslih’ poduzeća, ali i rastući broj poduzeća s inovativnim proizvodima i tehnologijom na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te neuravnotežena regionalna poduzetnička aktivnost. Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih.

Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti podržavanjem suradnje na inoviranju proizvoda / usluga i poslovnih procesa) i pojedinci s poduzetničkim kompetencijama (proaktivnost, inovativnost i odgovornost za osobne izbore), koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika kojima mogu doprinositi kvaliteti života ljudi i planete.

Hrvatska, kao i ostale EU zemlje, ima dva instrumenta za implementaciju dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji su okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini. Indikatori GEM istraživanja, upravo zbog toga što su temeljeni na perceptivnim ocjenama, daju komplementarno sadržajnu (uz 'čvrste' pokazatelje o BDP po stanovniku, nezaposlenosti, registriranim poduzećima) i vremenski relevantnu informaciju za praćenje ostvarivanja raznih strategijskih dokumenata, pa time i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te mogu doprinijeti dizajniranju vladinih politika temeljenih na rezultatima istraživanja, a ne na pretpostavkama.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti