Može li Hrvatska postati snažan igrač na polju umjetne inteligencije u Europi pa čak i na globalnom nivou? Poznavajući situaciju i ne tako pozitivno poslovno okruženje u Lijepoj Našoj koju je veliki broj mladih i nadarenih inženjera i drugih stručnjaka napustio tijekom godina, na prvi pogled rekli bi da nemamo nikakve šanse.
No postoje ljudi i kompanije koji pokazuju da je i iz "male" Hrvatske moguće uspjeti i pokrenuti biznise bazirane na umjetnoj inteligenciji čija rješenja koriste milijuni ljudi diljem svijeta. Dio tih poduzetnika gostovao je na današnjem panelu koji je organizirala novoosnovana Udruge za umjetnu inteligenciju: CroAI. Udruga okuplja vodeće hrvatske tvrtke i pojedince iz područja umjetne inteligencije te su objavili i svoj Manifesto s 11 ključnih inicijativa čiji je cilj napraviti Hrvatsku važnim igračem na polju AI, tehnologije koja će bit jedan od glavnih pokretača promjena u svijetu sljedećih 20 i više godina.
Na panelu na kojem smo čuli brojne zanimljive komentare i prijedloge vezane uz potencijalnu ulogu Hrvatske u razvoju AI sudjelovali su Damir Sabol, osnivač Microblinka i Photomatha, Izabel Jelinić suosnivač i CTO Infobipa, Mislav Malenica, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths i predsjednik udruge CroAI te državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić.
Prepreke koje stoje pred Hrvatskom su velike i kompleksne, a nadamo se ne i nerješive, a u njihovom uklanjanju, odnosno u stvaranju poticajnog okruženja za razvoj rješenja baziranih na AI trebali bi sudjelovati i država i poduzetnici. Država, naravno, stvaranjem regulatornog okvira, promjenom porezne politike, ali i proaktivnim djelovanjem i slušanjem struke.
Koliko su problematični zakonski okviri i porezna politika u Hrvatskoj komentirao je Damir Sabol: Hrvatska trenutno nema iste zakonske okvire kao i druge razvijene države i one koje bolje razvijaju okolinu za razvoj startup tvrtki. Konkretan primjer je što nije moguća neoporeziva ili nisko oporeziva opcijska dodjela udjela zaposlenicima, a što je često jedan od najvažnijih preduvjeta za uspjeh startup tvrtki i jedan od važnih kriterija gdje se osnivaju i razvijaju startup tvrtke.
Razvoj AI-a mora biti posljedica razgovora privatnog i javnog sektora
Mislav Malenica od hrvatske vlade zatražio je i "recept za startupove" – npr. nakon pokretanja startupa, kada dođe vrijeme za podizanje investicije, nitko ne zna kako dobiti tu investiciju. Također, želi i recept na koji bi način mogli uključiti zaposlenike u uspjeh kompanija, kao što se to radi vani, dok u Hrvatskoj zakoni nisu dovoljno fleksibilni i ne podržavaju takvu mogućnost. No nije sve ni na državi te smatra da bi i poduzetnici trebali biti proaktivniji u svojim zahtjevima, pri čemu je posebno naglasio važnost lobiranja.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić rekao je kako je država prepoznala važnost AI i podržavaju misiju udruge CroAi od koje očekuje da državi bude dobar partner i predloži konkretne stvari kako bi svi zajedno formirali dobar okvir za napredak. Ipak, pitanje je hoće li tako nešto urediti plodom jer, smatra Damir Sabol, ambicije hrvatske vlade jednostavno nisu visoke te su njihovi prioriteti pogrešno postavljeni pa je dojam da jednostavno nema stvarne volje da se nešto promjeni.
Izabel Jelinić, suosnivač i CTO Infobipa rekao je kako njegova kompanija i CroAI žele biti partneri za izradu nacionalne strategije umjetne inteligencije, za koju kaže da je ključni dokument pri zauzimanju stava države prema umjetnoj inteligenciji : AI strategija mora biti posljedica dijaloga javnog i privatnog sektora. Takvim dokumentom postižemo profiliranje Hrvatske kao zemlje privlačne za mlade stručnjake. Dobiti kvalitetne ljude, na kvalitetnim projektima kojih definitivno ima, donosi benefit IT / AI kompanijama, društvu i zajednici u cjelini. Dakle jedna win-win situacija.”
Upravo na tom tragu je vizija CroAI-a čiji članovi žele da upravo Hrvatska postane jedna od vodećih destinacija za istraživanja o unaprjeđenju čovječanstva pomoću AI. Priliku vidimo u trenutno jednom od velikih problema Europske Unije, a to je kako postići ravnotežu između toga da građane zaštiti od potencijalnih zlouporaba umjetne inteligencije, bez da sputa razvoj svega dobrog što ona donosi. Činjenica da Europa još uvijek nema recept kreira priliku za Hrvatsku da postane mjesto unutar EU gdje se recepti vezani za AI razvijaju kreiranjem sandbox okruženja gdje je moguće inovirati bez ishođenja povećeg broja dozvola i čestih promjena zakona, komentirao je predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica.