Ako hrvatske kompanije u budućnosti žele (p)ostati globalno konkurentne, morat će se okrenuti dugoročnoj viziji, programatskim akvizicijama te investiranju u inovativnost, upravljanju i razvoju sposobnosti, jedan je od zaključaka novog istraživanja tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske".
U istraživanju se upozorava na korporativni i tehnološki jaz EU naspram SAD-a i Kine koji dovodi u pitanje globalnu konkurentnost Europe. Taj se jaz može zatvoriti razvojem i usvajanjem transverzalnih tehnologija koje će obilježiti sljedeća desetljeća, a u tom slučaju možemo očekivati i potencijalnu dodanu vrijednost od 2 do 4 bilijuna eura koja će biti ključna za povećanje kvalitete života u tri međuovisne dimenzije blagostanja - održivost, ekonomski rast i uključivost.
Dobri u održivosti
Ono u čemu Hrvatska bilježi vrlo dobre rezultate jest održivost, s razinama emisija štetnih plinova po glavi stanovnika ispod prosjeka EU te u razini s pet najuspješnijih gospodarstava EU-a. Također, Lijepa Naša ima i četvrtu najmanju emisiju ugljičnog dioksida u EU te se dodatno obvezala smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine te postupno smanjivati korištenje ugljena do 2033. godine.
Kada govorimo o uključivosti i blagostanju, Hrvatska zaostaje za državama središnje Europe i to se primjerice vidi u jednakosti prihoda, što jasno pokazuje Gini indeks nejednakosti od 29,2 u 2019. godini - u usporedbi s 25,4 za države središnje Europe i 30,2 za prosjek EU. Ipak, u prethodnom su razdoblju napravljeni značajni pomaci u poboljšanju uključivosti i blagostanja građana što pokazuje stopa nezaposlenosti koja se od 2016. godine prepolovila na 5,9 posto u kolovozu 2022. godine što je na razini EU prosjeka.
Što se rasta tiče, naglašava se podatak o BDP-u po glavi stanovnika koji iznosi 21.330 eura, što je manje od europskog prosjeka od skoro 30 tisuća eura po glavi stanovnika.
Ključ je u glavnim transverzalnim tehnologijama
Ono što je pozitivno za Hrvatsku u ovom izvještaju jest činjenica kako dosadašnji napredak u održivosti, uključivosti i nekim aspektima rasta pokazuje koliko ima potencijala za razvoj. No da bi se ispunio taj potencijal i ostvarili ciljevi, potrebno je raditi na poticanju inovacija i profitabilnosti na temeljima korporativne tehnološke konkurentnosti.
Iz McKinseyja su još ranije identificirali deset ključnih transverzalnih tehnologija, odnosno grupa tehnologija od kojih očekuju da će u budućnosti omogućiti revoluciju u brojnim sektorima: automatizacija sljedeće razine, budućnost povezanosti, distribuirana infrastruktura, računarstvo iduće generacije, primijenjena umjetna inteligencija, budućnost programiranja, digitalna arhitektura povjerenja, bio revolucija, materijali iduće generacije i budućnost čistih tehnologija poput solarne i nuklearne energije te električnih vozila.
Po pitanju transverzalnih tehnologija, Hrvatska ima najbolji rezultat u budućnosti programiranja, čistim tehnologijama i arhitekturi povjerenja, dok najviše zaostaje u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materijala te u bio revoluciji, navodi se u izvještaju McKinseya. U prosjeku je Hrvatska najuspješnija u usvajanju transverzalnih tehnologija, što možemo vidjeti na primjeru istraživanja koje pokazuje da je 39 posto hrvatskih tvrtki s više od 10 zaposlenih izjavilo da u poslovanju koriste usluge u oblaku. S druge strane, Hrvatska uglavnom zaostaje kada je riječ o inovacijama i proizvodnji vezanoj uz takve tehnologije.
Uloga Hrvatske
Trenutnom pozicijom u korištenju transverzalnih tehnologija konkurentski položaj Hrvatske ugrožen je u gotovo svim sektorima, uključujući trenutna uporišta poput ICT-a. Budućnost konkurentnosti hrvatskog ICT sektora ovisit će o držanju koraka u razvoju transverzalnih tehnologija poput budućnosti povezanosti, arhitekturi povjerenja i budućnosti programiranja.
Način na koji Hrvatska može sudjelovati u promjenama jest putem svojih predstavnika u europskim institucijama koji bi mogli doprinijeti njihovom usvajanju putem povećanja svijesti o važnosti transverzalnih tehnologija, pružanja političke podrške za tehnološko-inovacijske EU inicijative te preuzimanja vodstva u razvoju i implementaciji određenih inicijativa.
U zatvaranju tog europskog tehnološkog jaza i Hrvatska može biti važan faktor, prvenstveno pokretanjem inicijativa, sama ili s drugim državama, smatra Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company. On je naglasio važnost izgradnje ekosustava u kojem bi se hrvatskim i europskim tvrtkama omogućilo postizanje više razine konkurentnosti. No, njihov dugoročni rast i uspjeh na globalnom tržištu će ipak ovisiti o samim tvrtkama te hoće li i u kojoj mjeri poduzeti tri ključna koraka - postavljanje dugoročnih ciljeva i poticaja za preuzimanje rizika i ulaganja u istraživanje i razvoj, iskorištavanje prednosti programatskih spajanja i preuzimanja te poslovnih savezništava za povećanje poslovnih volumena i sposobnosti, te ulaganje u inovacije, upravljanje i sposobnosti za upravljanje ambicioznijim i rizičnijim projektima, dodao je Brezinščak.