Hrvatska znanstvenica iz NASA-ine ekipe otkrila što bi mogli pronaći u uzorcima skupljenim na površini Marsa

Znanstvena fantastika još jednom je postala stvarnost. Veliku pozornost cijeloga svijeta privukla je prva videosnimka nastala na drugom planetu. Američka svemirska agencija NASA objavila je video slijetanja svojeg vozila na Mars.

Vibor Vlainić | 23.02.2021. / 21:54

Galerija

Nikada do sada čovječanstvo nije vidjelo bilo kakvu snimku s drugog planeta. Pogotovo ne ovako dinamičnu, a slijetanje vozila Perseverance na Mars odvijalo se iznimno brzo. Sama letjelica kretala se brzinom od oko tisuću milja na sat, bila je 1,75 puta brža od brzine zvuka.

Proces spuštanja prije pet dana počeo je otvaranjem padobrana na kapsuli. Sve je pratilo ukupno šest kamera. Impresionirani su i znanstvenici.

Naježim se svaki put kada to vidim, jednostavno nevjerojatno, priznaje Dave Gruel, glavni inženjer za kamere i mikrofone na vozilu.

Sonda je bila sve bliže površini Marsa i cijelo vrijeme je usporavala. Letjelica koja je posebnim potisnicima usporavala kapsulu svojom kamerom je snimila istraživačko vozilo dok se spuštalo na prašnjavi teren crvenog planeta.

Novost nije samo prva prava snimka s Marsa ikada, već i zvuk kakav niti jedna sonda do sada nije zabilježila. Zbog razlike u atmosferama, na Marsu sve zvuči drugačije nego na Zemlji, odnosno zvuk putuje sporije, sve je puno tiše i teže se čuju visoke frekvencije.

Vozilo Perseverance s Marsa je poslalo i nove fotografije visoke rezolucije. Posada koja mu šalje naredbe tijekom tjedna će ga pokušati osposobiti za istraživanje kratera Jezero. Vozilo će potražiti i prikladno mjesto na kojem će u zrak poslati maleni helikopter.

Bosak: Očekujemo naći mikrobe

NASA-ino vozilo na Marsu će tražiti tragove života i prikupljati uzorke. Ekipa na Zemlji određivat će koje tlo zagrebati i staviti u spremnik. Među njima je i znanstvenica iz Hrvatske, Tanja Bosak, inače profesorica geobiologije na prestižnom MIT-u, s kojom smo razgovarali o istraživanju Marsa.

Za Dnevnik Nove TV rekla je kako su oni zaduženi za uzorke, koji bi trebali odgovoriti na niz znanstvenih pitanja. Važno je, kaže, da su uzorci jako dobro dokumentirani i da se točno zna zašto ih se prikuplja. Oni su jako mali, možda veličine olovke.

Istaknula je da će ti uzorci održavati i poticati cjelokupnu znanost o Marsu i planetima u idućih tko zna koliko desetljeća. 

Sigurno nećemo naći, kao iz stripova, prizore sasušenih kostura ili mrtvo drveće, ili ne znam što. Jedino što možemo očekivati su tragovi života kakav je bio kad je to jezero postojalo, što je bilo prije 3 i pol milijarde godina. Mogu se očekivati jedino mikrobi, objašnjava Bosak.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti