Proteklih nekoliko godina bilo je prilično turbulentno, kako u cijelom svijetu, tako i u tehnološkoj industriji. S pandemijom se značajno povećala potražnja za tehnološkim proizvodima i uslugama pa je značajno porasla vrijednost, kao i prihodi tehnoloških kompanija. Kako u svijetu, tako i u Lijepoj Našoj.
No nakon fantastične 2022. godine, uslijedilo je otrežnjenje godinu poslije koju su, među inim, obilježili i otkazi. O situaciji u hrvatskoj IT industriji, krizi o kojoj se prošle godine toliko govorilo, kao i o utjecaju umjetne inteligencije govorilo se na panelu Hrvatska IT zima - je li zlatno doba tech scene iza nas ili renesansa tek dolazi?, koji je održan u sklopu Bug Future Showa.
O tome je li hrvatska IT industrija zaista u krizi ili su stvari puno bolje, govorila je Tajana Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa koja je objavila preliminarne rezultate istraživanja poslovanja kompanija u prošloj godini. Situacija tijekom pojedinačnih kvartala je bila prilično zanimljiva - jer je nakon iznimno uspješnog prvog te manje uspješnog drugog kvartala, u trećem zabilježen pad industrije, odnosno pad prihoda tehnoloških kompanija. U posljednja tri mjeseca stvari su ponovno krenule na bolje, ponovno se osjetio optimizam te je zabilježen ponovni rast tako da je za cijelu godinu, hrvatska IT industrija, prema tim podacima, završila s rastom prihoda od solidnih 11 posto.
O stanju u IT industriji govorili su još i Matija Žulj iz Agrivija, Dženan Lojo, direktor TIS Grupe te Saša Kramar, član Uprave Spana, dok je panel moderirao Petar Štefanić. Dok je prošla godina bila obilježena usponima i padovima, svi panelisti za ovu godinu, barem za svoje tvrtke, očekuju snažan rast, a pozitivnu situaciju za cijelu industriju očekuje i Tajana Barančić. Rast sigurno neće biti kao onaj 2022., no tržište bi ipak trebalo biti manje hektično.
Ono na što je upozorio Saša Kramar, barem vezano za svoju tvrtku, ali to se vjerojatno može primijeniti na brojne druge iz ove industrije, jest da je rast prihoda pratio i rast troškova. U prvom redu, rasli su troškovi zbog povećanja plaća, kao i zbog zapošljavanja novih ljudi, dok su rasli i troškovi investicija.
Problem hrvatske IT industrije
Nastavno na povećanje troškova, Barančić je ukazala na jedan od velikih problema hrvatske IT industrije, a to je mala profitna marža. Ona kaže kako nisu bitni samo prihodi, već kompanije moraju ostvarivati profit kako bi dalje investirale. Razlozi za to su raznoliki, a prema njoj, jedan od najvećih razloga je što hrvatska IT industrija nema idealnu strukturu.
Upravo zato ona ne vjeruje kako bi se mogle ispuniti želje da do 2032. godine hrvatska IT industrija zauzme 13 posto BDP-a - osim u slučaju dramatičnog restrukturiranja ovog sektora. Da bi do toga došlo, Hrvatskoj treba više produkt kompanija koje će imati globalno konkurentne proizvode jer danas najveći dio kompanija ima nisku dodanu vrijednost i profitnu maržu te iznajmljuju svoje ljude kompanijama u drugim državama, od koje će najveće benefite imati te kompanije i te države. To onda automatski utječe i na visinu plaće, odlazak iskusnih zaposlenika itd.
Panel o hrvatskoj IT industriji (Foto: Zimo)
O kakvom je problemu s plaćama riječ usporedila je na primjeru Hrvatske i Njemačke te za određene pozicije u tehnološkoj industriji njemački radnik ima 2 i pol veću plaću, no otprilike toliko su veći prihodi po zaposlenim u Njemačkoj u odnosu na Lijepu Našu.
Značajan utjecaj AI
A da se situacija u budućnosti promijeni, potrebno je već danas investirati i poduzimati značajne korake u smjeru tehnologija budućnosti. Span je zato investirao, odnosno zaposlio ljude u odjelima kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije, a kao neki njihov treći stup Kramar je spomenuo i cloud. Najveće promjene donijet će umjetna inteligencija te je podsjetio kako u biti nismo daleko od nekih ranijih velikih najava prema kojima bi AI mogla imati značaj poput otkrića vatre i struje.
S njim, odnosno s velikim utjecajem AI na budućnost, složio i Lojo, čija kompanija već godinama radi s umjetnom inteligencijom. Sam utjecaj ove tehnologije ipak neće biti isti za sve pa tako Žulj očekuje da će se zahvaljujući toj tehnologiji njima povećati broj zaposlenih, dok bi u drugim industrijama doći će do optimizacije, odnosno reduciranja broja zaposlenih, no naravno, otvarat će se i druga radna mjesta.
Prema svemu što smo imali danas prilike čuti, situaciju u hrvatskoj IT industriji možemo opisati prilično stabilnom, nakon izazovne 2023. Ova bi godina trebala također donijeti rast, no ipak uz puno manje drame u odnosu na prošlu godinu.