Industriji razvoja videoigara u Hrvatskoj nedostaje stručnjaka, ovaj studij to bi mogao promijeniti

Industrija razvoja videoigara u Hrvatskoj bilježi konstantan rast prihoda i zaposlenih, do 2025. godine očekuje se globalni prihod od 300 milijardi dolara.

Martina Čizmić | 23.05.2023. / 14:50

Igor Margan (Foto: Jeffrey Jermić)

Industrija razvoja videoigara u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Taj veliki rast dijelom se može opravdati s nekoliko velikih studija koji su se probili na međunarodnu scenu, ali i činjenicom da je posljednjih godina napravljeno puno kako bi se ta industrija pokrenula i dobila potporu kakvu zaslužuje. Uz brojne programere i kreativce koji već rade u toj industriji, velik poticaj dao je i inkubator PISMO koji se prometnuo u regionalnog lidera u obrazovanju i podršci startupovima koji su usmjereni u industriju razvoja videoigara. 

Međutim, iako je više desetaka škola diljem Hrvatske već započelo s eksperimentalnim programom obrazovanja mladih tehničara za razvoj videoigre, nedostajao je specijalistički studij koji bi to obrazovanje doveo na veću razinu. 

S obzirom na to da je u 2022. godini globalno uprihođeno 184,4 milijarde dolara, a očekuje se da će globalna industrija razvoja videoigara do 2025. godine doseći prihod od čak 300 milijardi dolara, jasno je da je ovakav jedan studij nužno potreban kako bi Hrvatska zadržala korak s drugim, puno većim i jačim ekonomijama. 

Stoga je Visoko učilište Algebra predstavila svoj novi prijediplomski studij razvoja računalnih igara.

Upravo u tehničkoj školi Sisak školovanje završava prva generacija game developera, a iduće godine nam stiže i prva generacija iz Novske koja trenutno prolazi eksperimentalni program, tako da je ovaj studijski program pokrenut u pravom trenutku. Razvoj gaming industrije ovisio je o malom broju pionira koji su i bez sustavne podrške učinili puno. Oni su nam bili putokaz i svijetla točka koja nam je ukazala na to gdje i sami možemo pružiti podršku jednoj od najbrže rastućih industrija u svijetu. Ministarstvo je u Zakon o audiovizualnim djelatnostima uvrstilo i gaming, s čime je omogućeno financiranje ovoj perspektivnoj industrijskoj grani, dok je HZZ svoj obol dao kroz program zapošljavanja u Pismo inkubatoru u Novskoj. Korak po korak došli smo i do visokog obrazovanja, industriju game developmenta shvaćamo ozbiljno i radit ćemo i dalje na tome da ona bude bolje pozicionirana u ukupnom hrvatskom gospodarstvu, istaknuo je na predstavljanju Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Zašto su se odlučili na pokretanje ovog studija otkrio je dekan Visokog učilišta Algebra, Mislav Balković. 

Podcijenili smo moć hrvatske IT industrije u privlačenju mladih ljudi i otvaranju novih radnih mjesta. Iskustvo nam je pokazalo da preko 87% studenata Algebre već za vrijeme studija pronalazi posao, zato je važno da kroz prijediplomski studij namijenjen razvoju računalnih igara damo dodatan doprinos game development industriji. Naš program odlično se nadopunjuje na srednjoškolski strukovni program koji već postoji u Sisku. Nastojali smo pokriti znanja iz nekoliko područja, dominantni dio čine programerska znanja i vještine, a trećina sadržaja odlazi na produkciju, story-telling i ostale kreativne elemente. Želimo Hrvatsku pozicionirati kao zemlju predvodnicu razvoja game developmenta u ovom dijelu svijeta, a pokretanje stručnog studija prvi je korak u tom smjeru, istaknuo je prilikom predstavljanja samog studija te nagovijestio kako bi se, u budućnosti, mogao otvoriti i poslijediplomski studij iste tematike. 

Voditelj studija razvoja računalnih igara, Igor Margan, predstavio je program, pojasnio zašto su odabrali kurikulum koji pokriva i programiranje, ali i marketing te što očekuju od studenata.

Algebra je prepoznala strateški potencijal game development industrije i u skladu s potrebama tržišta rada razvila novi studijski program koji je nedavno i službeno pozitivno ocijenjen na sjednici akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Program novog Algebrinog studija osmišljen je s ciljem pružanja suvremenih i tržišno konkurentnih znanja i vještina potrebnih za razvoj računalnih igara iz područja programiranja, stvaranja iskustva igranja, 3D dizajna, marketinga i poslovnog planiranja, rekao je Margan te dodao kako već imaju dobre odnose s industrijom razvoja videoigara u Hrvatskoj te se nadaju da će većina predavača dolaziti upravo "iz struke" kako bi studenti mogli dobiti informacije o tome što se i kako radi iz prve ruke. Otkrio je i kako će studenti imati priliku proći stručnu praksu u uglednim hrvatskim studijima za razvoj videoigara. 

Kako privući i zadržati ljude u Hrvatskoj?

Na panel raspravi „Game changers – Kako angažirati i zadržati novu generaciju kreatora igara“ iskustva su podijelili stručnjaci iz ICT i game development industrije te Klastera hrvatskih proizvođača videoigara.

Josipa Bencek, Monika Majstorović, Stjepan Šmit i Hrvoje Balen (Foto: Jeffrey Jermić)

Kao zemlja nismo najnapredniji po pitanju dostupnosti širokopojasnog Interneta. Vlada RH je prepoznala da tu postoji veliki potencijal, a mi u A1 Hrvatska nastojimo biti predvodnik digitalizacije. Tako smo danas dostupni u 672 000 kućanstava s mrežom nove generacije, a do kraja 2025. bit ćemo u čak milijun kućanstava u Hrvatskoj, odnosno pokrit ćemo njih 70%. Već sada na najmodernijoj fiksnoj mreži podržavamo kapacitete do 50 gigabita što znači da smo već danas spremni za zahtjeve korisnika u budućnosti. Izvrsno iskustvo gejmanja pružamo i na mobilnoj 5G infrastrukturi s kojom ćemo do kraja godine pokriti 90% Hrvatske te na optičkoj mreži uz najnižu latenciju, izjavila je Monika Majstorović, direktorica marketinga A1 Hrvatska.

Više ne postoji hrvatsko tržište rada, Hrvatska je danas utopljena u Europsku uniju i eurozonu. Tržište nam je danas cijela Europa, ali i svijet, što je posebno intenzivirano radom na daljinu, koji je za malu ekonomiju, kao što je naša, istovremeno i blagoslov i prokletstvo. Upravo radi konkurentnosti na međunarodnom tržištu novi studijski program razvijamo i na engleskom jeziku, no moramo se zapitati kako te studente kasnije zadržati, jedno od rješenja je i program dugotrajnog boravka u zemlji. Trebamo se fokusirati i na veća tržišta izvan Europe, na Aziju, Afriku, Južnu Ameriku. Naša sudbina zasigurno je u pametnim industrijama, poput game developmenta, koje doprinose i rastu BDP-a i izvoza, dodao je Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre.

Nadam se da nećemo imati potrebe za uvozom strane radne snage i da ćemo developere, koji će raditi na AAA projektima i igrama, razvijati u Hrvatskoj, u to čvrsto vjerujem. Rastemo kao industrija u svim segmentima i po broju prihoda i broju novih poduzetnika, ali za jači rast potrebna nam je institucionalna podrška i podrška tvrtki koje se bave game devom, kao i samih igrača koje želimo uključiti u proces proizvodnje, istaknula je Josipa Bencek iz Hrvatskog klastera proizvođača videoigara.

Ne možemo konkurirati s Kinom i razvijenim azijskim zemljama, svaka komponenta elektronike se proizvodi tamo. Pokušavamo dio industrije vratiti u Hrvatsku posebno zato što smo vidjeli kakvi problem nastaju kad je sva industrija koncentrirana na jednom mjestu i koliko je to rizično. Jako je teško u Hrvatsku dovesti industriju koja bi proizvodila hardversku opremu, ali sa strane softvera pred nama je velik potencijal, rekao je Stjepan Šmit, vlasnik brenda White Shark specijaliziranog za proizvodnju gaming opreme.

 

Algebra je na događanju u suradnji s brendom White Shark najavila i mogućnost osvajanja stipendije za učenike koji pokažu posebnu izvrsnost u školovanju te je potpisan sporazum o suradnji s industrijskim liderima - tvrtkama zainteresiranim za pružanje stručne prakse u području razvoja računalnih gara studentima Algebrinog novog studija. Sporazum o suradnji za pružanje stručnih praksi potpisan je s tvrtkama LGM, Protopixel, Ironward i Room-C Games.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti