Ove su tvrtke dokaz da inovacije, istraživanje i razvoj štite od kize

Istraživanje i razvoj nikada nikome nisu bili prioritet stoga doista iznenađuje podatak da su ta ulaganja lani porasla gotovo 20%. Doduše, taj je rast rezultat korištenja europskih fondova, a ne aktivne vladine politike. U svakom slučaju, tvrtke koje aktivno ulažu u istraživanje bit će minimalno okrznute krizom, poput primjera iz naše priče.

Informer | 22.11.2020. / 09:15

Galerija

Izdvajanja za istraživanje i razvoj u prošloj su godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, rasla za gotovo 20 posto čime je njihov udio u BDP-u porastao na 1,11 posto. Puno je to kada znamo da smo desetljećima na istraživanje i razvoj trošili manje od jedan posto.

Ako promotrimo malo strukturu od kuda dolaze izvori, vidjet ćete da od 2017. nadalje, točnije 2018., 2019. godine gotovo 20-ak posto sredstava dolazi iz inozemstva. Logično je zaključiti da se radi o EU fondovima, ističe Davor Vlajčić s Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Generator rasta ulaganja u istraživanje i razvoj tako su europska sredstva, a ne neka aktivna vladina politika. U istraživanje i razvoj pak najviše ulažu tvrtke, gotovo 50 posto, jednako kao znanost i država zajedno.

Treba povesti računa da u inozemstvu, u visoko razvijenim zemljama taj je omjer puno veći. Radi se o tome da poslovni sektor ulaže 70, 70 i plus posto dok država u principu sudjeluje se nekih 20, 25 do 30 posto, dodaje Vlajčić.

Jasno je da bi domaće kompanije u istraživanje i razvoj trebale ulagati daleko više. No to i nije tako jednostavno kada se zna struktura naše ekonomije koja počiva na turizmu i uslugama. Iznimka ipak ima. Jedna od njih je zagrebačka tvrtka koja se od svojih početaka – 1991.- bavi razvojem i proizvodnjom robotskih sustava za posebne namjene.
 
Počeli smo sa strojevima za razminiranje. To je bila ideja vlasnika, vrlo humana, imali smo puno područja pod minama, i umjesto da to rade ljudi, razminiranje, trebalo je pronaći rješenje da to radi stroj. I to je bila ta prva inovacija, prvi stroj, koji je priznat u svijetu, isporučen u više od 40 zemalja. Najveći kupac je vojska SAD-a, pojašnjava Mario Grgurinović, izvršni direktor tvrtke za robotizirane sustave i opremu posebne namjene.

Svoju misiju da na opasne zadatke šalje robote umjesto ljudi nastavili su s razvojem robotskih sustava i u drugim opasnim zanimanjima – vatrogastvu i rudarstvu.

Uvijek je u srcu onoga što mi radimo, u centru zbivanja R&D istraživanja kao najvažniji dio. Uostalom i najveći broj zaposlenika naše tvrtke se nalazi u tom odjelu. Dakle od 120 zaposlenika koliko imamo u ovom trenutku preko 30 posto se nalazi u R&D, kaže Grgurinović.

Konkretno je u 2019. godini uložila preko 12 posto svojeg prihoda u razvojne aktivnosti i takvu razinu, ili veću, planirano je zadržati i u sljedećim godinama. Projekte istraživanja i razvoja tvrtka financira vlastitim novcem. Osim toga oslanjamo se i na sufinanciranje iz europskih fondova. Trenutačno imamo u tijeku dva tako sufinancirana projekta, ističe Domagoj Stunić, direktor Odjela istraživanja i razvoja tvrtke.

Njihova je vrijednost čak 50 milijuna kuna.

Prvi projekt je razvoj daljinski upravljanog vozila za djelovanje u nuklearno – biološkom-kemijsko- radiološkim i eksplozivnim uvjetima i kroz to ćemo razviti i takvo vozilo koje je izrazito inovativno i bit će prvo takvo robotsko vozilo na svijetu, dodaje Stunić.

Na drugom projektu pak rade na razvoj antiterorističkog sustava. No varate se ako mislite da je ovo kraj njihovim inovacijama. Tvrtka naime svoju budućnost vidi i u energetskom sektoru.

Tu radimo u suradnji sa Sveučilištem u Stavangeru, u Norveškoj na razvoj prototipa energetskog postrojenja koje će biti vođeno umjetnom inteligencijom metodama strojnog učenja i dubokog učenja, i tako bi dobili jedno vrlo efikasno energetsko postrojenje, kaže Danica Maljković, direktorica Odjela istraživanja i razvoja u području energetike.

Za razvoj ovog između tri i četiri milijuna eura vrijednog projekta sredstva će tražiti putem Innovation Norway fonda. Pa iako na razvoju inovacija rade s domaćim i stranim znanstvenim institucijama, najvažniji dio razvoja ipak ovisi o njima samima.

Samo u zadnjih godinu i pol dana broj je ljudi u Odjelu istraživanja i razvoja porastao za vrlo značajan postotak, čak 50 do 60 posto, dodaje Stunić.

S takvim odjelom nema straha za budućnost visokotehnološke zagrebačke tvrtke jer njima i na svjetskoj razini rijetki mogu konkurirati. Pa im onda niti šokovi na tržištu, kao ovaj koji je prouzročila pandemija korona virusa, ne mogu naštetiti.

Prihodi godišnji u ovom trenutku se kreću na razini nešto višoj od 100 milijuna kuna, međutim očekujemo u narednom periodu, pogotovo u sljedećoj godini nagli skok i ići ćemo vjerojatno na realizaciju koja je veća dva puta od naše standarde realizacije od 100 milijuna kuna, dodaje Grgurinović.

S ovim ne samo da se teško mogu mjeriti domaće već i europske kompanije. Možda stoga što su ulaganja u istraživanje i razvoj i na razini Europe niska. Unija naime još nije dostigla cilj koji si je zacrtala prije deset godina – tri posto BDP-a za istraživanje i razvoj do 2020. Prema posljednjim podacima EU je na 2,18 posto. Kao i svugdje za inovacije, osim ideje treba i kapital, a njega u Hrvatskoj nema. Mi imamo porezne olakšice.

Nećemo reći da su porezne olakšice loše no moguće je da bi bolje bi s nekakvim ulaganjima direktnim, ističe Vlajčić.

Te porezne olakšice uvedene prošle godine u istraživačko razvojnoj zagrebačkoj tvrtki ne koriste. Oni pak pozivaju na jaču suradnju znanosti, gospodarstva i države.

Ako svi zajedno aktivno surađujemo i otvaramo nove prilike za industriju mislim da ta ulaganja u R&D razvoj se mogu povećati i možemo vrlo brzo dobiti konkretne rezultate u povećanju izvoza RH, kaže Grgurinović.

Pomaci se, barem po udjelu izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u vide. Ova će ih kriza vjerojatno poremetiti, no stižu nova i velika europska sredstva. Inovativnim poduzećima ona mogu biti dodatan vjetar u leđa.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti