Iako je najčešće pitanje pri plaćanju gotovina ili kartica u kafiću na zagrebačkim Donjim Sveticama može se platiti i kriptovalutama. Krenuli su u proljeće ove godine pod devizom jednostavno, praktično i transparentno.
Koliko ima zainteresiranih, odnosno u brojkama od sto kava koliko ih je plaćeno u kunama, a koliko u kriptovalutama?
Od sto kava 99 je plaćeno u kunama jer ljudi su jako slabo educirani što se tiče kriptovaluta, još je to velika nepoznanica, ali oni koji i imaju kriptovalute ove godine ne žele plaćati jer su kriptovalute u porastu sve, ističe Mirko Plavšić, vlasnik kafića.
Iako smo mogli zaraditi na njima odlučili smo biti taj jedan od stotinu i svoju smo kavu platili u kriptovalutama.
Ono što nas zanima je kako zapravo to sve funkcionira s obzirom na to da je u Hrvatskoj kuna jedina važeća valuta.
Ja vas prije svega pitam, prije nego što naručite ja vas pitam kako plaćate, ako vi meni izrazite želju da je to kriptovalutama ja taj račun otkucam kao transakcijski račun i nakon toga vi pomoću QR koda skenirate svoj wallet i Electrocoin ga pomoću svog programa transferira mijenja ga, excangea ga, konvertira ga u kune i meni ti novci budu vidljivi na računu kroz par minuta, tri, pet minuta maksimalno, pojašnjava Plavšić.
Govori se kako su nastale kao otpor bankama, no jedan od glavnih stručnjaka za to područje i idejni začetnik spomenute mjenjačnice kriptovaluta smatra kako su nastale više kao otpor politikama centralnih bankarskih institucija.
Bitcoin ima fiksnu monetarnu politiku. Ne može se printati nove bitcoine kako nam se sviđa i da definitivno nastanak bitcoina bio je u neku ruku i politička poruka – nije u redu da se samo tako printa novac, nije u redu da se banke samo tako da im se dopušta što hoće i onda ih se vadi iz problema s novcem svih građana, pojašnjava Nikola Škorić, osnivač hrvatske mjenjačnice kriptovaluta.
Mnogi su definirali što sve nisu kriptovalute, a evo što jesu...
To je potpuno nova paradigma koja je s jedne strane investicija, s druge strane platna mreža. U određenim kontekstima je roba, u određenim kontekstima je novac, u određenim kontekstima vrijednosnica. Područje kriptovaluta je jako, jako široko i nije moguće cijelo to područje zahvatiti jednom definicijom, dodaje Škorić.
Međutim, cijelo područje kriptovaluta puno se brže oporavilo uslijed korona krize od recimo tržišta dionica.
Kriptovalute su u načelu dosta volatilnije. To je prvi razlog, a ujedno i razlog zašto privlače toliko spekulativnih investitora, kaže Škorić.
Drugi razlog je što se nalazimo upravo u zaletu tržišta, a i klasičan zakon ponude i potražnje na strani je kriptovaluta. Kod nas mišljenje o ovakvim investicijama i dalje varira, međutim...
Dosta je pomogla činjenica da od 1.1. prošle godine industrija kriptovaluta je regulirana po pitanju sprječavanja pranja novca. Novi zakon o sprječavanju pranja novca koji je izglasan 2019. uključuje i kriptovalute pa sada recimo našu tvrtku HANFA nadzire u području sprječavanja pranja novca sad već preko godinu dana. To je dosta pomoglo da se poboljša imidž kriptovaluta, dodaje Škorić.
Jesu li one nova generacija novca, trenutna, ali prolazna preokupacija ili balon koji će puknuti – svatko ima pravo na svoje mišljenje, no činjenično svatko ima mišljenje o kriptovalutama.