Intervju Branko Baričević: U Hrvatskoj nedostaje poduzetničkog duha, ljudi se boje započeti nešto svoje čak i kad im se nudi europski novac

Hrvatsku tijekom predsjedanja EU-om očekuju veliki izazovi, ali joj se pruža prilika i da se nametne kao važna karika.

Martina Čizmić | 11.04.2019. / 07:19

Branko Baričević (Foto: LEAP Summit)

Proteklih smo mjeseci mnogo pisali o Europskoj uniji i digitalnoj agendi, novim tehnologijama, ali i direktivama koje mijenjaju naše živote i postižu ono što države same ne bi mogle. Dovoljno je samo podsjetiti na ukidanje roaminga, omogućavanje prenošenja pretplata na internetske servise po cijeloj Europskoj uniji i slično.

Stoga, kad nam se pružila prilika porazgovarati s voditeljem Predstavništva Europske komisije u RH Brankom Baričevićem, objeručke smo ju prihvatili.

Kako smo s njim razgovarali nekoliko dana nakon prihvaćanja Direktive o zaštiti autorskih prava, upitali smo ga što misli o njoj.

Ona je dobra stvar i Europska komisija stoji iza toga. Drago nam je da je prisutna u javnosti i parlamentu. Nama je cilj zaštititi autorstvo, da svatko dobije što zaslužuje, odnosno da tako potičemo aktivnost i umjetničku i kreativnu te da ona bude prepoznata i da bude plaćena, diplomatski je odgovorio Baričević, ali i dodao kako je tijekom procesa odlučivanja vođena izuzetno jaka kampanja protiv Direktive.

Dio mladih bio je veoma glasan u svom protivljenju novoj Direktivi o zaštiti autorskih prava, no, ističe Baričević, zapravo nisu znali čemu se to protive. 

Ne da oni nisu prepoznali prednosti nove Direktive, već je njima tako bilo rečeno kroz komunikacijske kanale koje koriste, kao što su društvene mreže. Možda je ova kampanja "za" gotovo nedostajala. Nisam nigdje vidio da je netko slao poruke mladima da je 13-ica (sporni članak 13, op.a.) dobra, već im je na društvenim mrežama dolazio negativan stav. Osim redovne procedure nije bilo nekakve kampanje kojom bi se promovirala. Većina mladih nije ni imala čuti nešto drugo osim onoga što su im pružale društvene mreže. Mislim da je ovo poruka svima nama da se moramo aktivno uključiti i razgovarati s ljudima unaprijed o tim nekakvim zakonskim procedurama i dozvoliti im da vide i ono što je za i protiv. Uvijek imamo različita mišljenja, pokušavamo naći kompromis i nitko nema apsolutno pravo na nekakvu istinu. Ali u ovom slučaju je većina mladih bila pod utjecajem jedne opcije, a drugu opciju nisu ni mogli čuti ni vidjeti, analizira Baričević.

Iako su mladi, što se tiče Direktive, bili veoma glasni i imali osjećaj da ih tijela Europske unije ignoriraju, istina je da se velika sredstva odvajaju upravo za programe za mlade.

Mladi su nam apsolutno u fokusu. Upravo smo pripremili i novi proračun, odnosno višegodišnji financijski okvir. S obzirom na to da su Britanci bili veliki platiše, uplaćivali su oko 15 posto, proračun će biti i mora biti manji, potrebe su velike, da ne govorimo o migrantskim i azilskim krizama. Ali usprkos svemu tome, udvostručili smo sva sredstva koja idu za mlade. Govorimo o sredstvima za programe poput Erasmus+, Snage solidarnosti, startupovi... Dakle, sva ta sredstva iz našeg proračuna bit će udvostručena i to govori o tome koliko su nam mladi u fokusu i koliko su nam bitni. Pokazalo se da su naši programi, koje imamo za mlade, dobro iskorišteni i dobro uloženi novci. Tako smo dobili mlade i pametne Europljane koji znaju i koji su ti budući motori, a koji bi trebali održati te vrijednosti koje Europa propagira, ističe Baričević.

Nove tehnologije kao nova prilika za Hrvatsku?

U posljednje se vrijeme često spominju velika ulaganja u nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, strojno učenje, kvantna računala, pa čak i izgradnja novog sudarača čestica ispod CERN-a. Ima li mjesta za Hrvatsku i hrvatske tvrtke u tim europskim planovima?

Naravno, dolazimo u novo doba, nove tehnologije. Govorimo o umjetnoj inteligenciji, ali je bitno i da EK propagira jedinstveno digitalno tržište. Malo smo svi zaboravili da smo prije nekoliko godina plaćali roaming 15 kilometara od Zagreba, toga više nema danas. Te smo stvari otklonili i otklanjamo i danas. No još uvijek postoji dosta barijera u digitalnom svijetu, pogotovo u internetskoj kupovini unutar EU-a, brzini interneta u svim zemljama... Sad smo postigli da možete sve te virtualne stvari seljakati po cijeloj Europi. Teško je uopće zamisliti da bi to mogla postići jedna država sama za svoje državljane. To je gotovo nemoguće, ističe Baričević i nastavlja: Mislim da su to velike mogućnosti, dijelom jer su mogućnosti velike, a dijelom jer je u Hrvatskoj to sve još uvijek na početku pa može puno rasti. Mislim da i tu EU i EK na strani tog rješenja problema za Hrvatsku, ono što na čemu radimo je da potičemo ljude da ostvaruju svoje ideje, da budu svjesni da mogu pokrenuti svoj posao.

Poduzetništvo i startup scena u Hrvatskoj su posljednjih godina sve jači, ali još uvijek postoji određeni strah od pokretanja vlastite tvrtke ili realizacije poduzetničke ideje.

Možda u Hrvatskoj nedostaje poduzetnički duh. To još uvijek nije sustavna stvar - u školi to ne mogu naučiti, doma možda. Ovo što mi radimo nešto je što pokušava mlade uvjeriti da se pokrene, da kroz Europski socijalni fond (1,6 milijardi eura, op.a.) Hrvatska ima na raspolaganju za zapošljavanje i rad. Mnogi se mladi iznenade kad im kažete da mogu dobiti 70 tisuća kuna bespovratno ako otvore svoju prvu firmu. To piše na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a mnogi mladi ne znaju. Postoji puno stvari, koje su ovdje stvarnost, koje neki prepoznaju i koriste, a koje bismo mi željeli da bude i šire. Posebno u ovim novim tehnologijama. Na svu sreću, činjenica je da u brojnim gradovima i županijama, pokreću se startup inkubatori gdje mladi mogu doći, dobiju svoj neki prostor u kojem mogu godinu-dvije razvijati neku svoju ideju. Naravno, ne očekujemo da će sad svi oni napraviti neki posao, ali je jako bitno pokazati tu psihologiju da treba pokušati, propasti, ali ako propadneš krenuti dalje. Kod nas ako je netko propao, gotovo je. U Americi je to potpuno drugačije - ako danas propadneš, sutra otvoriš novu firmu s novom idejom. Dapače, oni koji žele i koji se bore pokreću stvari. Jednom će im upaliti. To je ono što mi podupiremo - krenite, okušajte se, naučit ćete nešto. Mi imamo ta sredstva, čak i znanje. Postoji i Erasmus za mlade poduzetnike, ali iz Hrvatske ih je otišlo samo 4-5. A mogu otići bilo gdje u Europi i bit će mu plaćeno da nekoliko mjeseci uči od drugih, kaže Baričević i dodajeMislim da ljudi još uvijek nemaju osjećaj za poduzetništvo, još uvijek ne odgajamo mlade ljude da budu poduzetnici. Moram priznati da me šokiralo kako među 200 studenata ekonomije na petoj godini samo njih 6 želi biti poduzetnik. Ostali žele raditi u javnoj upravi, državi... Neobičan je to mentalni sklop. Zato smo tu da potaknemo ljude da se pokrenu. U Hrvatskoj nitko neće umrijeti od gladi, mladi imaju pravo pokušati i probati. Hrvatska je dovoljno socijalna država da ćeš se uvijek nekako izvući i naći neko rješenje.

Europska unija mladima pruža nevjerojatne mogućnosti

Čak i ako se mladi ne osjećaju dovoljno sigurni da pokrenu nešto svoje, EU im pruža priliku da kroz program Europskih snaga solidarnosti volontiraju diljem Europe i nauče nove vještine, upoznaju kulturu, ali i razviju se kao osobe. Ideja je krenula nakon potresa u Italiji. Starački domovi su bili porušeni, stari ljudi su bili u šatorima, teško je bilo lokalnim vlastima organizirati neku adekvatnu skrb. Zato su pozvali su mlade ljude koji su došli iz cijele Europe i nekoliko su mjeseci radili u smjenama na raščišćavanju ruševina, brizi za starije i nemoćne, pomagali lokalnom stanovništvu.

Hrvatska je od prosinca 2018. aktivno u tome. Ideja je da kod mladih aktiviramo tu komponentu aktivizma i solidarnosti. Imamo osjećaj da te stvari pomalo nestaju. Kad im date šansu, mladi se aktiviraju. Tako se gotovo 100 tisuća mladih diljem Europe već uključilo u program, pojašnjava Baričević te dodaje kako su veoma zadovoljni i odazivom iz Hrvatske gdje se prijavilo već više od 1000 mladih.

No, ističe, nije potrebno samo da se mladi priključe i prijave u program. Trebaju se prijaviti i korisnici kod kojih bi mladi mogli volontirati. 

Recimo jedinice lokalne samouprave mogle bi pozvati mlade na čišćenje neke plaže uoči turističke sezone. Mi bi te mlade ljude doveli, pokrili troškove, a oni bi očistili tu plažu, kaže Baričević.

Da bi jedinice lokalne samouprave mogle biti uključene u program moraju se registrirati, potpisati povelju kojom se obvezuju da će poštivati određena pravila te se predstaviti, odnosno predstaviti one projekte za koje im volonteri trebaju.

To su opći uvjeti, ništa posebno. Ali moraju se predstaviti, reći što rade, moramo znati kud šaljemo te mlade ljude. Oni dobiju džeparac, imaju plaćene putne troškove i stanovanje, zdravstveno osiguranje, tako da je rizik minimalan. Sigurno je veliki izazov otići nekamo na mjesec-dva ili godinu dana. Kad se prijavljuju oni kažu što ih zanima i koliko dugo i onda ih se poziva na takve akcije, pojašnjava Baričević te dodaje:  Pokazalo se da su Europske snage solidarnosti veoma korisna stvar jer mladima omogućavaju da steknu jedno potpuno novo iskustvo i da čine dobro. One su upravo dio priče koji smo zaboravili - da pomognemo, da budemo solidarni, volonteri i da nemamo neposrednu materijalnu korist, ali da, kao što danas kažu klinci "bildamo svoj CV" .

Hrvatsku čeka ozbiljan posao početkom 2020.

Kako Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom početkom 2020., iskoristili smo priliku upitati Baričevića što možemo očekivati.

Europska komisija je uvijek od pomoći, pogotovo zemaljama koje prvi put predsjedaju i malim zemljama te zemljama koje su odlučile da će predsjedavanje imati bazirano na Bruxellesu, kao što je to odlučila Hrvatska. To je općenito tendencija, što zbog kompliciranosti cijelog procesa, logistike i ostalog. Sve se svodi na nekoliko velikih manifestacija, a od tih 1000 i nešto sastanaka, 90 posto bit će održano u Bruxellesu, naravno pod predsjedavanjem hrvatskih predstavnika. Ove neke najviše ministarske i premijerske formacije će se održati ovdje, pojasnio nam je Baričević.

Hrvatska je već odabrala svoje teme, ali će joj se tijekom predsjedanja nametnuti i neke teme koje će "naslijediti" od prethodnih zemalja predsjedavateljica.

Hrvatsku očekje dosta izazova. U šest mjeseci ne možete očekivati čuda. Osim toga, procesi su složeni i komplicirani i često se ne uspiju završiti tijekom predsjedanja jedne zemlje članice. Ali možete staviti naglasak na nešto, a Hrvatska je stavila naglasak na proširenje, na Zapadni Balkan i digitalnu agendu, pojašnjava naš sugovornik te izdvaja temu koja bi mogla biti aktualna tijekom Hrvatskog predsjedanjaOno što će Hrvatska imati kao veliki izazov je višegodišnji financijski okvir težak 1300 milijardi eura. To je veliki posao za koji smo se nadali da će biti gotov prije izbora. Očito neće pa će se Hrvatska morati uhvatiti u koštac s tim. To mora biti gotovo sljedeće godine jer će inače u pitanje doći provođenje svih programa. Teško da će Finci to moći riješiti prije nego što Hrvatska preuzme predsjedanje. To je jedna stvar gdje će se Hrvatska morati jako dokazati jer će morati izbalansirati puno različitih interesa.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti