Pandemija je u veoma kratkom vremenu pokazala koliko je turizam i turistička industrija osjetljiva na takve, velike promjene. Gotovo preko noći zaustavljen je zrakoplovni prijevoz, a hoteli su, umjesto turista, dočekivali osobe koje su morale u karantenu.
No, kako će turizam izgledati u budućnosti? Hoćemo li i dalje putovati na more ili ćemo radije vrijeme provoditi u metaversu? Ili možda u svemiru? Upravo smo o budućnosti turizma i turističke industrije imali prilike porazgovarati s dr. sc. Ianom Yeomanom, jedinim futurologom na svijetu koji se specijalizirao za turizam i putovanja.
Internet i platforme poput Airbnb-a radikalno su promijenili turizam i turističku industriju. Što vidite kao sljedeće izazove u turizmu?
Ukrajina, rat koji se sada događa. Riječ je o ekonomskom i političkom destabilizatoru koji će imati ozbiljan utjecaj na turizam, od sigurnosti, inflacije, mobilnosti (zračne rute), nepoštivanja međunarodnih sporazuma do tržišta (prestanak dolaska ruskih turista uz nekoliko izuzetaka, tj. Turske, Tajlanda jer još uvijek primaju ruske turiste). U najgorem slučaju, duboka globalna recesija.
Ostali izazovi u turizmu uključuju – što ako Kina napadne Tajvan i utjecaj globalnog lanca opskrbe dovede do ovisnosti o svemu iz Kine; klimatske promjene se događaju i postaju sve vidljivije (Više o klimatskim promjenama i 3C); tehnološke promjene - dogodit će se, ali više u 2025. i dalje; čitanje misli i BCI tehnologija (već možemo pomicati objekte samo pomoću uma); Apple Glass pametne naočale; Wild Cards – neizvjesno s velikim utjecajem; obnavljanje aktivne memorije – sposobnost da nikada ne zaboravite, programiranje vašeg mozga da nauči jezik; održavanje mladosti...
Kako će se mijenjati očekivanja gostiju/putnika u budućnosti – što će im biti najvažnije prilikom rezervacije nove destinacije?
Razlog odlaska na odmor neće se drastično promijeniti. Riječ je o povezivanju s obitelji, opuštanju, odmoru od posla, zabavi te malo kulture i avanture. To se neće promijeniti. Turisti će biti stariji (stareće stanovništvo), liberalniji, zahtjevniji, bolje obrazovani, a pitanje održivosti postat će bitan faktor u odabiru destinacije. Dugoročno, riječ je o demografiji (manje mladih, više starijih ljudi) i razumijevanju novog tržišta. Također bih očekivao da će sigurnost destinacije dobiti na važnosti zbog COVID-19 i rata. Morat će se postići ravnoteža između sigurnosti i održivog načina života te će dominirati privatni umjesto masovnog prijevoza.
Vidite li izazove u prijevozu? Neki ljudi već napuštaju zrakoplove i, za neka odredišta, koriste vlakove i druge načine prijevoza.
Automobilska industrija suočava se s nedvojbeno najrazornijim razdobljem u jednom stoljeću. Čini se da se dominacija motora s unutarnjim izgaranjem konačno bliži kraju, budući da zelenija putovanja postaju prioritet. To je promjena koju pokreću državna regulativa koliko i potražnja potrošača. Primjer je fenomenalni porast Tesle, koji je tek 2008. lansirao svoj prvi automobil, ali sada vrijedi više od sljedećih šest vodećih automobilskih tvrtki zajedno. Kratkoročno, rast električnih vozila bit će velika priča, budući da se potrošači suočavaju s pitanjima kao što su viša kupovna cijena, praktičnost punjenja kod kuće i zabrinutost oko domet. Međutim, druge alternative kao što je energija vodika ne bi se smjele dugoročno zanemariti. Početni izdaci mogu postati manji problem kako se pristup automobilima i mobilnost mijenjaju. Već se 9 od 10 automobila u Ujedinjenom Kraljevstvu kupuje putem financija, a sve više iznajmljivanja, pretplate i P2P sheme dijeljenja dolaze u prvi plan. Također možemo predvidjeti proširenje mobilnosti kao ponude usluga kako bi uz putovanje automobilom uključili mikromobilnost i javni prijevoz uz jednu mjesečnu naknadu. Od svih oblika mobilnosti očekuje se da razmišljaju o jedinstvenom iskustvu putovanja, gdje se putnici mogu neometano kretati između različitih načina prijevoza prema potrebi. Autonomna tehnologija je još jedno područje inovacija koje će poremetiti automobilski sektor. Dok mnoga vozila već imaju brojne značajke kao što je samostalno parkiranje, automobili koji su potpuno bez vozača još su daleko od primjene. Kada će tehnologija bit dostupna, oslobodit će vrijeme provedeno u vozilu za druge aktivnosti, olakšavajući ponovno promišljanje dizajna automobila. Povezivost u automobilu također će postati sve važnija, uz interakciju bez trenja s drugim digitalnim aktivnostima kako bi se olakšao rad, zabava i komunikacija u pokretu. Wellness u automobilu je još jedna važna tema, pogotovo jer se na automobil gledao kao na sigurniji prostor tijekom pandemije. Dok će neki potrošači rano usvojiti nove tehnologije, drugi će se suočiti s izazovima, financijskim ili drugim, i zapravo će odlučiti zadržati tehnologiju koja im je poznata i koja im odgovara što je dulje moguće. Čak i ako, na primjer, prodaja novih benzinskih i dizelskih automobila bude zabranjena 2035., i dalje bi mogli postojati automobili na ovaj način dvadeset godina kasnije. Zapanjujuće je da je olovni benzin konačno ukinut globalno tek u kolovozu 2021., kada je Alžir prekinuo prodaju pumpi. Napredak tehnologije također je zaustavljen, iako privremeno, globalnom nestašicom poluvodiča, što je dovelo do toga da se modeli prodaju bez značajki koje bi inače uključivale, poput satelitske navigacije i digitalnih zaslona.
Najviše će utjecati promjene na samom automobilu. Kretanje prema novom hibridnom ili višenamjenskom automobilu. Ovo NIJE benzinsko – električni automobil – ali zbog kombinacije automatizacije i elektrifikacije znači da će automobili biti sve više korišteni, a vrijeme provedeno u putovanju u automobilu mogu produktivnije koristiti i putnici i vozači. Automatizirane značajke već omogućuju vozačima obavljanje drugih zadataka tijekom putovanja automobilom. Najnovija Mercedes S-klasa, koja bi trebala biti objavljena 2022. godine, prvi je automobil na svijetu koji nudi automatizaciju razine 3, što znači da pod određenim uvjetima vozač može skinuti ruke s volana i skrenuti pogled s ceste. Mercedes to oglašava kao priliku za kupovinu ili provjeru e-pošte. Kako automatizacija postaje sve naprednija, rastu i mogućnosti za aktivnosti u automobilu. To također znači da se tradicionalni raspored u automobilu može rekonfigurirati radi dodatne fleksibilnosti. Jedan primjer toga je sklopivi volan koji razvija Hyundai Mobis za buduća autonomna vozila. Kada se ne koristi, volan se može preklopiti, a vozačevo sjedalo okrenuti prema drugim putnicima u konferencijskom formatu. Prelazak na električna vozila također omogućuje ponovno promišljanje tradicionalnih aspekata dizajna automobila. Na primjer, prednji prtljažnik (ili prtljažnik) postao je značajka mnogih električnih vozila. Ovo podiže na sljedeću razinu Teslin nadolazeći Cybertruck, koji se može pretvoriti u kamper zahvaljujući konceptu CyberLandr. Osim što pokazuje fleksibilan dizajn, Tesla ističe da vozilo može pokretati sve funkcije kampera, što znači da se ne oslanja na RV parkove. Sličnu funkcionalnost prikazuje Hyundai IONIQ 5, koji se može koristiti za napajanje radnog prostora izvan mreže. Sada razmislite o budućnosti RV-a ili rekreacijskog vozila koje u osnovi postaje dom, apartman ili hotel na kotačima.
Ponovna pojava vlakova nastala je zbog održivog prijevoza i želje turista za održivim životom. U lipnju 2021., francuski startup Midnight Trains najavio je planove za pokretanje mreže noćnih vlakova iz Pariza počevši od 2024. "Hoteli na tračnicama" putovat će iz francuske prijestolnice do 12 drugih europskih odredišta u zemljama uključujući Španjolsku, Portugal, Italiju, Belgija, Njemačka, Danska i Škotska.
Iako se dugo smatralo romantičnim načinom putovanja, putovanje vlakovima za spavanje ponovno se pojavilo zbog rastućeg tzv. Flight shamea i želje za sporijim, svrsishodnijim putovanjem. Ponoćni vlakovi imat će sobe u hotelskom stilu te restoran i bar na brodu, pozicionirani kao intimna, privatna alternativa kratkim letovima i državnim SNCF spavačima. Potrošači sve više izražavaju interes za čišća, zelenija putovanja. U cijeloj Europi do 2020. 20% potrošača izabralo je alternativno prijevozno sredstvo kako bi izbjegli letenje iz ekoloških razloga. Više od trećine (37%) još nije, ali planira to učiniti u budućnosti. Sve veći broj zemalja na potražnju potrošača za vlakovima za spavanje odgovara novim i obnovljenim uslugama. Luksuzni talijanski vlakovi Dolce Vita, koji će biti lansirani 2023., dolazit će zajedno s finim restoranima i zabavom uživo. U lipnju 2020. njemačka vlada objavila je Master plan za željeznički promet, udvostručivši svoje godišnje ulaganje u željezničku infrastrukturu. Nacionalni željeznički operateri u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i Švicarskoj udružili su se kako bi pokrenuli nekoliko noćnih vlakova koji povezuju 13 popularnih europskih destinacija.
Hoće li klimatske promjene i orijentacija na zeleno i održivost promijeniti način na koji putujemo i kako putujemo u budućnosti? Vidite li pojavu ekoturizma?
Potrošači ne žele biti pasivni promatrači propadanja okoliša i društva. Istraživanja potvrđuju da su mnogi željni osobno zaštititi okoliš i konzumirati na načine koji su kompatibilni s njihovim eko-etičkim vrijednostima. Ali razmišljanja o održivosti mogu pasti na drugo mjesto kada je u pitanju odmor. Turisti će raditi kompromis u vezi održivosti kada su u pitanju pogodnosti, izbori i cijena. Nadalje, s obzirom na razmjere izazova s kojima se svijet suočava, može biti teško uvjeriti turiste da naizgled beznačajna individualna ponašanja i izbori potrošnje mogu uistinu koristiti kolektivnom dobru. No, osnažujuće poruke koje naglašavaju kako svatko može pridonijeti zelenijoj, pravednijoj i optimističnijoj budućnosti će odjeknuti.
Nema više statusa quo. Vrijeme je za klimatsko pozitivnu i etički odgovornu akciju – a od brendova se očekuje da preuzmu vodstvo. Turisti žele vidjeti kako tvrtke pokazuju svoju predanost holističkom programu održivosti koji uključuje i ekološka i društvena pitanja: od smanjenja emisija ugljika preko poštivanja prava radnika do podrške zajednicama na prvoj crti klimatskih promjena. Očekivanja dobrog korporativnog ponašanja će se s vremenom razvijati. Na primjer, sa smanjenjem prilika za smanjenje CO2 i drugih stakleničkih plinova, marke će se suočiti sa sve većim pritiskom ne samo da ograniče svoj ekološki otisak, već i da se posvete regenerativnim i ugljičnim negativnim planovima koji imaju neto pozitivan utjecaj na klimu, lokalna staništa i zajednice. Uskoro bi se moglo smatrati da neutralna pozicija nije dovoljna.
Turističke kompanije moraju pomoći potrošačima donijeti održivije odluke o putovanju. Potrošači postaju sve svjesniji ekoloških troškova putovanja u slobodno vrijeme. Uzmimo, na primjer, rastući pokret flygskam (flight shame), koji naglašava ogroman utjecaj zračnog prometa na okoliš. Kao odgovor, kompanije moraju osporiti ideju da su putovanja sama po sebi loša za okoliš promicanjem eko-pozitivnih inovacija u putovanju, kao i napora poduzetih da se ograniči utjecaj sektora na planet. U međuvremenu, moraju zagovarati i šire prednosti putovanja u slobodno vrijeme – na primjer, njegovu moć da proširi vidike i iskustva potrošača, te njegovu sposobnost povezivanja članova obitelji diljem svijeta.
Morat će omogućiti putnicima da nadoknade svoja putovanja. Jasno izraziti utjecaj putovanja koji imaju na okoliš i pružiti opcije za nadoknađivanje toga kroz pošumljavanje ili druge usluge.
Također, turističke kompanije moraju biti regenerativne. Etički nastrojene potrošače također će privući regenerativni turizam, koji obećava poboljšanje okoliša i zajednica na destinacijama domaćinima. Stoga će turističke kompanije morati komunicirati kako mogu pomoći putnicima vratiti više nego što uzmaju.
Kako je pandemija promijenila industriju turizma i putovanja?
COVID-19 će još neko vrijeme utjecati na turistički sektor. Pandemija je uvelike poremetila industriju putovanja, dovodeći globalni turizam do potpunog zaustavljanja. Nakon što su početne mjere izolacije ublažene, došlo je do porasta u domaćim putovanjima i mikro-putovanjima, a čak i nakon što se međunarodna ograničenja povuku, potrošači će biti privučeni boravcima, koji se smatraju manje rizičnim, povoljnijima i održivijima od putovanja na duge udaljenosti. Digitalne zdravstvene putovnice i interakcije bez dodira ostat će kratkoročno potrebne značajke putovanja, a potrošači žele vidjeti sigurnost na vrhu prioriteta turističkih brendova. U međuvremenu, za bogate potrošače ultimativni luksuz bit će osobni prostor. Tražit će ekskluzivnost i mir u ponudama i pretplatama samo za članove.
Poslovna putovanja u tradicionalnom smislu možda nikada više neće biti ista. Let u inozemstvo na jednokratnu konferenciju ili događaj sada se smatra nepotrebnom ekstravagancijom. Međutim, raste klasa digitalnih nomada koji prihvaćaju autonomiju rada na daljinu i životni stil rada s bilo kojeg mjesta. To će uzdrmati poslovanje hotela i turoperatora, koji će se morati prilagoditi opcijama dugog boravka, co-working prostorima i ponudama koje povećavaju produktivnost.
Održivost će nastaviti oblikovati izbore putovanja potrošača. Turistički će brendovi morati odgovoriti na brige o okolišu obećanjima o dekarbonizaciji metoda prijevoza i mogućnostima nadoknade putovanja. Avanturističke ponude koje pozitivno utječu na okoliš i lokalnu zajednicu svidjet će se potrošačima koji žele putovati sa svrhom i pronaći dublji smisao svojih putovanja. Uzimajući u obzir suzbijanje štete od prekomjernog turizma, manji gradovi i druge zabačene destinacije privući će veći broj posjetitelja.
Sama ideja putovanja može ponuditi dozu optimizma u nesigurnim vremenima. Prilagodljivo planiranje i organizacija postali su ključne vještine u pandemiji, a rezerviranje budućeg putovanja dalo je potrošačima nešto čemu se mogu radovati. Sada turisti vide praktične i fleksibilne alate za rezervacije kao standard, dajući brendovima priliku da postanu svestrani partneri za planiranje putovanja. Osim optimizma, potrošači također traže poboljšanje emocionalne i fizičke dobrobiti na putovanjima na koja idu, ali nemaju svi jednak pristup. Kako wellness turizam nastavlja rasti, zahtjevi za boljom dostupnošću i uključenošću će rezultirati u tome da brendovi istražuju kako se učinkovito pobrinuti za širi raspon pojedinaca i životnih stilova. (Pogledajte članak o promjenama u ponašanju turista).
Kakvu će ulogu tehnologija imati u budućnosti putovanja i turizma? Hoće li hoteli imati sve pametne uređaje, pametne brave, hoće li klasični taksi biti zamijenjen autonomnim taksijem?
Digitalno usvajanje raste diljem svijeta, a stopa korištenja uređaja značajnija je čak i na tržištima s nižim prihodima s kasnim početkom raširenog vlasništva nad tehnologijom. Broj korisnika interneta iznosi 4 milijarde, što je otprilike polovica svih ljudi (izvor: ITU World Telecommunication, 2020).
Funkcionalnost uređaja također se širi. Uz uobičajene funkcije kao što su upućivanje poziva i slanje poruka, pametni telefoni se manje koriste kao telefoni – zapravo, među mlađim potrošačima može postojati odbojnost prema telefonskim pozivima – a više kao uređaji za sve namjene koji korisnicima omogućuju izvršavanje zadataka u rasponu od čitanja vijesti do navigacije u prometu, internetskog bankarstva do virtualnog pohađanja školskih tečajeva i radnih sastanaka.
Tehnologija će se samo nastaviti poboljšavati. Noviji uređaji proširuju snagu telefona izvan džepa ili obećavaju da će ga zamijeniti: na primjer, pametni satovi, bežične slušalice za uši, VR slušalice, naočale za virtualnu stvarnost i još mnogo toga. Zbroj svih ovih dijelova u nastajanju je metaverzum: virtualni kolektivni prostor čija bi krajnja realizacija bila impresivna integracija svih digitalnih aktivnosti, doživljenih kroz virtualnu stvarnost. Nismo još tu, ali niti je koncept samo znanstvena fantastika. A kako očekivanja potrošača rastu, tako će rasti i tehnološki napredak. Od 5G do biohackinga, ljudi će voditi sve digitalnije živote – one koji su nepovratno isprepleteni s tehnologijom.
Predviđanja za tehnologiju su sljedeća:
Dakle, kako će izgledati buduća hotelska spavaća soba?
Interaktivni zidovi i prostori koji postaju modularni tako da možemo preoblikovati sobe zbog claytronicsa (Claytronics je apstraktni koncept budućnosti koji kombinira robotiku nanomjera i informatiku za stvaranje pojedinačnih računala nanometarske skale nazvane claytronic atomi ili katomi, koji mogu međusobno komunicirati kako bi formirali opipljive 3D objekte s kojima korisnik može komunicirati, op.a.). Sobe će pratiti kretanje gostiju, obrasce spavanja i zdravlje te davati preporuke. Kreveti će biti novi zdravstveni monitor. Zidovi će postati galerije umjetničkih i zabavnih centara. Kupaonice će postati samočisteće. Naučite vještinu ili jezik dok spavate kroz programabilnu memoriju .
Budući da je Hrvatska turistička zemlja, koje su naše prednosti u budućnosti turizma? Imate li savjet za Hrvatsku - u kojem smjeru trebamo evoluirati ako se želimo pripremati za budućnost?
2022. će i dalje biti bolja od 2021. Hrvatska je postala sve popularnija kao pristupačna turistička destinacija, s kvalitetnim smještajem, a u budućnosti će se turisti rado vraćati. Međutim, s obzirom na to da mnogi potencijalni turisti imaju nižu kupovnu moć, zbog ekonomskih posljedica Ukrajine i COVID-19, cijena će biti ključna prilikom razmatranja, a zračni prijevoznici i operateri smještaja morat će ponuditi konkurentne cijene kako bi imali posla, posebno rano u razdoblju predviđanja. Putovanja će imati drugačije prioritete nego prije pandemije, a mnogi putnici su se zbog pandemije promijenili. Osim pandemije, klimatske promjene su dovele turizam u središte pažnje. U tom smislu, Europska unija i zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su na donošenje nove europske strategije za čišći, sigurniji i održiviji turizam. Fokus koji vodi naprijed bit će učiniti putovanja održivijima u dramatično promijenjenom svijetu. Velik dio turističke industrije bio je na putu uništenja na temelju neodrživih praksi povezanih s pomalo nekontroliranom glavnom turističkom potražnjom, što je uzrokovalo značajnu štetu okolišu. U svjetlu toga, Hrvatska bi trebala biti svjesna razvoja održivijeg turističkog modela koji zapošljava lokalnu zajednicu i štiti prirodne resurse.
Međutim, realna potrošnja po dolasku past će zbog inflacije
Dolazite na Future Tense konferenciju. O čemu ćete govoriti i kakva su vaša očekivanja od ove konferencije?
Istražujem četiri scenarija o budućnosti turizma
⦁ Kakva će biti svijest Kine 2050. godine, u svijetu koji će se brzo razlikovati iz perspektive klimatskih promjena u usporedbi s današnjim?
⦁ Što tehnološka singularnost znači za budućnost turizma, kada će procesorska snaga računala biti toliko napredna – hoćemo li moći prepoznati tko je čovjek, a tko stroj?
⦁ Hoćemo li 2050. doživjeti cijeli vrtlog događanja u kojoj turizam više neće biti globalan nego regionalan? Znači li to kraj međukontinentalnih putovanja?
⦁ Tko je turist budućnosti? Odakle će doći? Čime će se baviti? Kakav će im biti profil? Kakav će im biti sustav vrijednosti?