Na nedavno održanom Zagreb Connectu, zanimljivo predavanje o digitalizaciji Estonije održao je član estonskog parlamenta Kalle Palling. Ovaj mladi estonski političar veliki je pobornik digitalnog i novih tehnologija pa smo iskoristili priliku i porazgovarali s njim o estonskom slučaju digitalizacije, ali i upitali o nekim drugim estonskim uspjesima u digitalnom svijetu.
Nedavno ste posjetili Hrvatsku i održali predavanje o tome kako je Estonija prešla na digitalnu tehnologiju. Tada ste spomenuli kako i Hrvatska može postati digitalna baš kao i Estonija, no kako s promjenama mora početi odmah. Što je to što Hrvatska mora početi mijenjati? Novac? Politički konsenzus? Volju? Ima li nade da će Hrvatska ikada postati digitalna?
Nada uvijek postoji ako postoji i volja. Estonija je imala tu sreću da su njezine vlade vjerovale u to.
e-Uprava strateški je izbor Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njezinih građana. Naš je san imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 sata dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim našim građanima, sigurna i učinkovita razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnih tjedan dana godišnjeg odmora.
Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Vjerujem kako goleme promjene ponašanja u društvu, poput prihvaćanja e-identiteta, ne može promicati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.
Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovirati svojim korisnicima. Ključni pokretači bit će banke, telekomi, platforme i komunalna poduzeća.
Mi u Estoniji gradimo infrastrukturu sljedeće generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnija i učinkovitija poslovanja, a naši ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.
Koje su najveće poteškoće s kojima se Estonija suočila tijekom prijelaza na digitalno? Na koji ste ih način razriješili?
Bilo ih je puno i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana s brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.
S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa sigurnošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Na koji način Estonija osigurava povjerljivost i sigurnost digitalnih zapisa?
Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane s državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje poduzeća.
Zaštita privatnosti naših građana predstavlja prioritet – građani imaju pravo znati tko koristi njihove podatke. U digitalnom svijetu nakon svake prijave slijedi potpis. U papirnatom svijetu ne znamo koliko je puta netko provjerio neke naše podatke. U Estoniji su građani „vlasnici“ podataka.
Nakon prvih nekoliko koraka na putu prema e-državi, u Estoniji su shvatili kako će rizik od računalnih napada uvijek biti dio informacijskog društva – rizik koji se mora ozbiljno shvatiti. Nakon što su analizirali nekoliko različitih rješenja, Estonci su pronašli ono pravo: blockchain tehnologiju.
Kalle Palling (Foto: Erik Peinar, Riigikogu) (Foto: Erik Peinar, Riigikogu)
Iako je blockchain tehnologija postala popularna u zadnjih nekoliko godina, Estonija predvodi blockchain revoluciju – Estonci testiraju spomenutu tehnologiju još od 2008. godine. Nadalje, blockchain se od 2012. godine koristi u estonskim podatkovnim registrima kao što su nacionalni sustav zdravstvene zaštite, pravosudni sustav, zakonodavni sustav, sustav zaštite te komercijalni sustavi za kodiranje. Postoje i planovi za širenje blockchaina i na ostala područja, primjerice, personalizirane lijekove, računalnu sigurnost te podatkovna veleposlanstva.
Zahvaljujući svom iskustvu, Estonija je danas sjedište Centra izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu NATO-a te IT agencije EU-a. Obje organizacije koriste estonsku KSI blockchain tehnologiju kako bi zaštitile svoje sustave.
Sama blockchain tehnologija ne štiti podatke, već djeluje poput kamere za mjerenje brzine čiji je zadatak utvrditi tko je, kada i na koji način prekršio zakon. S obzirom na to da su podaci koje štiti blockchain tehnologija prekriveni „obrambenom digitalnom prašinom” i da ta „prašina“ prekriva milijune računala diljem svijeta, svaka se uporaba ili zlouporaba podataka može otkriti jer ostavlja tragove u prašini. Zahvaljujući implementaciji te tehnologije, situacije koje je izazvao g. Snowden nikada se ne bi dogodile u Estoniji.
Za razliku od ostatka svijeta, pacijenti u Estoniji vlasnici su svojih zdravstvenih podataka, a njih štiti blockchain tehnologija.
Od 2008. godine naovamo sve su bolnice i liječnici u Estoniji morali digitalizirati podatke i učiniti ih dostupnima putem digitalnih zdravstvenih kartona. Kako bi zdravstveni podaci bili u potpunosti zaštićeni, ali i dostupni svim ovlaštenim pojedincima, sustav elektroničkih identifikacijskih kartica koristi blockchain tehnologiju i tako štiti integritet podataka te umanjuje unutarnje prijetnje podacima. Na taj se način mogu otkriti sve uporabe i zlouporabe podataka te spriječiti veća šteta zdravlju pojedinca.
Vaš je program e-Residency (e-boravka) privukao veliku pažnju kada je tek predstavljen, a zatim ponovno nakon što se Velika Britanija odlučila za Brexit. Kako ste osmislili program e-boravka? Što ste htjeli postići uvođenjem e-stanovnika? Koja prava i obveze imaju e-stanovnici? I znate li možda imate li kojeg e-stanovnika iz Hrvatske?
Najveći izazov s kojim se suočavaju zemlje globaliziranog svijeta u 21. stoljeću jest kako postići da drugi ljudi plate dobrobit vaših vlastitih građana, te kako potaknuti i privući ljude s drugog kraja svijeta da dođu u vašu zemlju, posluju u njoj i plaćaju njezine poreze. Estonija ima jedno od najnaprednijih digitalnih društava – birokracija je minimalna, a porezni okvir jasan. Nadalje, estonsko članstvo u Europskoj uniji, NATO-u, OECD-u i eurozoni pruža određene prednosti i stabilnost. Troškovi startupa i održavanja su niski, poslovanje transparentno, a razina korupcije vrlo niska. Rast se potiče s nula posto poreza na dobit poduzeća na ponovno uloženu dobit, a trgovina se može obavljati u eurima kako bi se smanjio rizik od fluktuacije tečaja.
Osnovni razlog zbog kojega se e-stanovnici pridružuju toj zajednici jest vođenje pouzdanog poslovanja unutar Europske unije koje ne ovisi o lokaciji, i to putem interneta i korištenjem svih alata potrebnih za obavljanje posla diljem svijeta. Zahvaljujući e-boravku, možete otvoriti poduzeće za jedan dan, prijaviti se otvaranje transakcijskog računa i dobivanje kreditne kartice za svoje digitalno poduzeće, koristiti usluge internetskog bankarstva, pristupiti pružateljima usluge internetskog plaćanja (kao što su Paypal ili Braintree), stavljati digitalni potpis na dokumente i ugovore, te prijavljivati porez – i to putem interneta i s bilo kojega mjesta na svijetu.
Kalle Palling (Foto: ZIMO) (Foto: Zimo)
Vjeruje se kako će se u budućnosti zemlje „boriti“ za e-stanovnike oslanjajući se na kvalitetu svojih javnih usluga i poslovnog okruženja.
Naši e-stanovnici dolaze iz više od 130 zemalja diljem svijeta, a Hrvatska je svakako jedna od njih.
Estonija je bila jedna od prvih europskih zemalja koja je ozakonila Uber i robotsku dostavu. I dok ostale zemlje (uključujući i Hrvatsku) još uvijek zaostaju za vama, vi ste u tom pogledu uvijek nekoliko koraka ispred ostalih. Hoćemo li uskoro na estonskim cestama vidjeti samovozne automobile?
Proći će nekoliko godina dok ne vidimo samovozne automobile u javnom prijevozu. Estonija se trenutno priprema za to. Mi imamo savršenu kombinaciju važnih elemenata: odličnu dostupnost mobilnog interneta i poznavanje računalne sigurnosti, društvenu svijest o inovacijama, te dugogodišnje iskustvo u korištenju blockchain tehnologije za zaštitu sustava.
Ako zaista želimo da nam prijevoz bude ekološki prihvatljiviji, morat ćemo smanjiti broj automobila. Dijeljenje vožnji dio je rješenja. Mi u Estoniji to ne vidimo kao natjecanje između taksija i platformi, već kao natjecanje između javnog prijevoza (koji uključuje i platforme) i vlasništva nad automobilima.
Osim toga, jasno je da moramo prijeći s tehnologije iz prošlosti na tehnologiju budućnosti. U ovom bi slučaju rješenje trebalo promicati najnovija tehnološka rješenja poput mobilnih aplikacija s ugrađenim GPS-om, za razliku od tradicionalnih taksimetara. Aplikacije s ugrađenim GPS-om pružaju besprimjernu lakoću i jednostavnost korištenja te puno veću zaštitu potrošača jer su dokazano preciznije i razvidnije od taksimetara. Staru tehnologiju treba pohraniti u muzej, a ne štititi regulativom.
Liberalizacija tržišta taksi usluga svima donosi korist i u Estoniji je bila iznimno uspješna. Zahvaljujući provedenoj reformi, taksi usluge su jeftinije, kvalitetnije i sigurnije. Očekujem da će se isto to dogoditi i u Hrvatskoj nakon što novi zakon stupi na snagu.