Intervju s neuroznanstvenikom Manfredom Spitzerom: "Digitalna tehnologija nas definitivno nije učinila sretnijima već je uzrokovala brojne ozbiljne probleme"

Korištenje tehnologije osam do deset sati dnevno, kao što je to bio slučaj s djecom tijekom korone, jednostavno je previše. Kao odrasle osobe odgovorni smo sami za sebe i ne bismo se trebali prepustiti toj zaluđenosti, ističe dr. Spitzer.

Martina Čizmić | 18.09.2021. / 07:18

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Weekend Media Festival ove će se godine pozabaviti i nekim tehnološkim temama. Među ostalim, dotaknut će se umjetne inteligencije i gaminga, ali i ugostiti zanimljivog gosta koji će govoriti o pozitivnim i negativnim stranama digitalnog života.

Slika nije dostupna Predstavljena najzvučnija imena 14. Weekend Media Festivala

Njegovo ime je Manfred Spitzer imeđunarodno je priznati njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik. Direktor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u istom gradu. Tijekom svoje karijera objavio je velik broj znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, učenja, psihologije i psihijatrije, a dobitnik je i brojnih prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja. Autor je i bestselera Digitalna demencija i Usamljenost, koji su izazvali golemu pozornost javnosti i struke.

Imali smo priliku porazgovarati s dr. Sptizerom uoči njegovog dolaska u Rovinj i čuti iz prve ruke kako on vidi činjenicu da smo zbog pandemije odjednom svi bili prisljeni svoje živote preseliti u digialnu sferu. 

Zanimalo nas je, je li ta promjena bila dobra ili loša, odnosno je li nas moderna tehnologija učinila sretnijima ili uzrokovala više problema u našim životima?

Većina ljudi misli da nam je bolje i ne vidim nikakve negativne posljedice za naše zdravlje, dobrobit ili društvo. No digitalna tehnologija ima masivan negativan učinak na zdravlje, obrazovanje i budućnost našeg demokratskog društva. Ono što me zaista začuđuje je količina nezainteresiranosti za to u javnosti, kao i u intelektualnim krugovima, ali i medijima.
Zdravstveni rizici uključuju smanjenu aktivnost, višak kilograma i pretilost, poremećaji mišićno koštanog sustava, nesanica, hipertenzija, dijabetes tipa 2, srčane bolesti, moždane udare, anksioznost, depresiju, iritabilnost, poremećaje pozornosti poput ADHD, ovisnost (neki aspekti digitalnog života uzrokuju ovisnost poput alkohola ili nikotina), demenciju, kratkovidnost i rizična ponašanja u prometu (nesreće) te seksualnom životu (seksualno prenosive bolesti). To se događa većinom jer digitalne informacijske tehnologije ometaju normalni neurobiološki, psihosocijalni i fizički razvoj te proizvode trajne učinke na zdravlje, pogotovo kod djece i mladih. Uzmemo li sve to u obzir, ova otkrića ukazuju na to da bismo trebali pristupati korištenju pametnih telefona kod mladih s oprezom. Ne bismo trebali riskirati zdravlje zbog obične zabave, a neodgovorno je ugrožavati zdravlje budućih generacija zbog profita nekoliko najbogatijih kompanija na Zemlji.
Digitalna tehnologija nas definitivno nije učinila sretnijima (kao što su to pokazale neke studije) već je uzrokovala brojne ozbiljne probleme,
smatra dr. Spitzer.

Slika nije dostupna Prema posljednjem istraživanju, pametni telefoni zaista izazivaju ovisnost

Koji dio tehnologije je uzrokovao najviše štete? I što možemo učiniti kako bismo to promijenili?

Definitivno, pametni telefoni! Koristi ih 3,8 milijardi ljudi, odnosno gotovo polovica ljudi na svijetu. Zato što su mali, ljudi ih nose u svojim džepovima, većina ih koristi više sati dnevno od bilo kojeg drugog uređaja. Već to ga čini najproblematičnijim digitalnim uređajem. Osim toga, zbog činjenice da ga ljudi moraju koristiti u svojoj blizini, uzrokuje kratkovidnost u djece i mladih. Posljedice su dramatične i direktno utječu na razvoj vida. Jedini način da to promijenimo je da smanjimo vrijeme koje provodimo na pametnim telefonima. S obzirom na to da se većina negativnih posljedica događa tijekom razvoja (očiju, mozga, fizičkog i mentalnog zdravlja), zabrana korištenja pametnog telefona prije 14. godine bila bi logičan potez i već se predlagala u nekoliko navrata, jasan je dr. Spitzer.

Pandemija koronavirusa katapultirala nas je u digitalnu sferu gotovo preko noći. Preselili smo naše živote online - kupovali smo, radili, komunicirali... Kakve su posljedice takve promjene? 

Kratkoročno, počeli smo mrziti sve što radimo u digitalnom svijetu - poslovne sastanke, školu, psihološke konzultacije i brojne druge aktivnosti mogu se obavljati digitalno, ali su manje zabavni i manje učinkoviti. Zato smo postali premoreni, što je dodatno povećalo teret pandemije.
Dugoročno, dugotrajno sjedenje i neaktivnost uzrokovali su debljanje ("koronakilogrami"), ponovno, češće kod mlađih. S obzirom na to da 70% pretile djece i mladih postanu pretile odrasle osobe, rizik od dijabetesa i hipertenzije se povećava, a time i rizik za srčane i moždane udare. Tome treba pridodati i rizik od sljepoće koju uzrokuje kratkovidnost, smanjenu razinu znanja i produktivnosti u životu (a onda i niže plaće) koje su posljedica zatvaranja škola (niža razina obrazovanja i prihoda, dovodi do nižeg socioekonomskog statusa, što je samo po sebi zdravstveni rizik), počinjete shvaćati da se možemo "veseliti" ozbiljnim i veoma negativnim posljedicama.

Postoji li onda nada za ovakvo društvo koje je u potpunosti ovisno o tehnologiji?

Naravno! S vremenom ćemo naučiti živjeti s novom tehnologijom. No, ono što je potrebno kako bismo došli do te točke je ozbiljna evaluacija neželjenih posljedica na zdravlje, obrazovanje i društvo. A to se još nije dogodilo. Zapravo, nismo ni blizu kretanja u tom smjeru zbog neumornog lobiranja digitalne industrije.

Imate li kakav savjet za naše čitatelje vezano uz korištenje tehnologije? Kako pronaći pravu ravnotežu tako da mi koristimo tehnologiju, a ne ona nas?

Za djecu i mlade, pravilo je veoma jednostavno - manje je bolje. Korištenje tehnologije osam do deset sati dnevno, kao što je to bio slučaj tijekom korone, jednostavno je previše. Kao odrasle osobe odgovorni smo sami za sebe i ne bismo se trebali prepustiti toj zaluđenosti, ističe dr. Spitzer.

Slika nije dostupna Zabrinjavajući podaci: Čak je 40 posto mladih ovisno o pametnom telefonu i to utječe na njihovu kvalitetu života

Dolazite na Weekend Media Festival u Rovinj. Što možemo očekivati od vašeg predavanja?

Ozbiljno ću pogledati medije, analizirati njihov utjecaj na nas i tako, nadam se, omogućiti ljudima da djeluju pametnije i odgovornije, poručio je na kraju razgovora za Zimo.hr, dr. Manfred Spitzer.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti