Među brojnim predavačima koji će krajem svibnja i početkom lipnja gostovati u Splitu na Shift konferenciji, posebno se ističe ime Håkona Wiuma Liea. U svijetu je najpoznatiji kao kreator CSS-a, dugo godina radio je u Operi te je jedan od osnivača Piratske stranke u Norveškoj.
Razgovarali smo s gospodinom Lieom o njegovoj dosadašnjoj karijeri i velikim uspjesima koje je ostvario, stanju među piratskim strankama, tržištu web preglednika, lažnim vijestima i neutralnosti interneta, kao i njegovim hobijima i zanimljivom stilu života koji nije u potpunosti vezan uz tehnologiju.
U svijetu ste najpoznatiji kao kreator CSS-a, radili ste dugo godina i u Operi, a jedan ste od osnivača piratske strane u Norveškoj. Što smatrate najvećim uspjesima u karijeri?
Norveška piratska stranka vjerojatno bi bila osnovana i bez mene pa nećemo o tome. Opera mi je bliska i draga, no kompanije nastanu i nestanu te rijetko traju više od generacije. CSS će, pak, živjeti duže.
U mojim govorima obično se vraćam natrag 500 godina do izuma tiskarskog stroja sredinom 15 stoljeća – knjige koje je Gutenberg printao i dalje se mogu čitati i mislim da će računala za 500 godina i dalje moći čitati CSS kod. Tako da, ako se uspjeh mjeri po utjecaju, rekao bih CSS.
Dodao bih i kako CSS nije nešto što sam mogao sam napraviti. U ranim danima pridružio mi se i Bert Bos te se kroz godine razvila snažna CSS zajednica. Bez njih, CSS bi ostao samo dobra ideja.
Spasitelj weba
Neki mediji prozvali su vas spasiteljem Weba – objasnite nam koliko je nastanak CSS-a bio važan za budućnost weba i dizajna stranica.
Kada sam predložio CSS 1994. godine, jedan od razloga bio je što sam htio zadovoljiti potrebe dizajnera koji su se počeli baviti webom. Oni su navikli na postavljanje boja, fontova i layouta, no HTML im nije nudio te mogućnost. Mnogi od njih počeli su stvarati slike svojih dokumenata kako bi zadržali puno kontrolu nad prezentacijama. Također, dodavali su HTML ekstenzije za kontrolu prezentacija.
HTML je bio pod pritiskom te je najvažniji razlog za razvoj CSS-a bio očuvanje HTML-a kao formata koji se koristi na webu. Da nije bilo CSS-a, siguran kako danas ne bi koristili HTML. Također, jako sam zadovoljan s vizualnim dizajnom kakav se može postići s CSSom.
Kako danas ocjenjuje stanje na tržištu browsera – osim poznatih browsera poput Chromea, Firefoxa i Edgea, odnosno Explorera, postoji li možda još neki browser koji bi mogao privući pažnju većeg broja korisnika?
Tržište internetskih preglednika raznolikije je nego se čini na prvi pogled. Dok se browseri koje ste spomenuli koriste u SAD-u i Europi, situacija na drugim kontinentima je drugačija. Npr., u Africi u kojoj je broj internetskih korisnika u velikom porastu, Opera drži 20 posto tržišta. U Aziji, UC Web browser ima 15 posto tržišta.
Hakon Wium Lie (Foto: Hakon Wium Lie) (Foto: Hakon Wium Lie)
Chrome je popularan diljem svijeta. To je dobar web preglednik, ali njegova povezanost s dominantnom internetskom tražilicom nije dobra za web. Raznolikost softvera i servisa je dobra, kao i konkurencija.
Piratski aktivizam
Zašto ste se odlučili ući u politiku i kakvi su bili vaši ciljevi s Piratskom strankom? Kakvi su vam planovi za budućnost?
Osnivanje političke stranke, kao što smo mi napravili s Piratskom strankom u Norveškoj, ima određenu vrijednost u zabavnoj industriji. Dobijete priliku pojaviti se u vijestima na nacionalnoj TV i govoriti o štreberskim stvarima poput softverskih patenata. Također, možete proširiti političku debatu i s važnim temama.
Većina političara u Norveškoj prilično je dobria u korištenju digitalnih alata, no često nemaju dovoljno znanja o privatnosti i otvorenim podacima. Npr. kada je Edward Snowden objavio svoja saznanja 2013., lideri glavnih političkih stranaka pisali su blogove i tvitali o nevažnim događajima.
Kako općenito ocjenjujete stanje s piratskim strankama u Europi? Stječe se dojam kako je njihova popularnost s vremenom pala?
Pogledajte Island! Na izborima 2016. Piratska stranka osvojila je 14,5 posto glasova i sada ima 10 mjesta u parlamentu. Znam da i u Hrvatskoj postoji piratska stranka. Sa svojom dugom obalom, Hrvatska bi trebala biti savršeno mjesto za piratsku stranku, zar ne?
Svoj politički manifest opisali ste: "Globalne informacije, lokalna produkcija". Možete li nam to pojasniti.
Volim skupljati svoje informacije iz cijelog svijeta, to je ljepota hyperteksta, da možete jednostavno globalno prenijeti informacije. Općenito, svijet je bolje mjesto ako imate pristup većem broju informacija.
Atomi, s druge strane, ne bi se trebali pomicati daleko. Pomicanje atoma uzima energiju i širi bolesti pa umjesto pomicanja stvari s udaljenih mjesta, trebali bismo stvarati stvari lokalno.
U starim danima, na brodovima je uvijek bio stolar koji bi popravljao stare dijelove i zamijenio ih novima. Sada imamo 3D printere i strojeve za glodanje koje kontroliramo računalima.
U bliskoj budućnosti moći ćemo napraviti rezervne dijelove za automobil bazirane samo na digitalnom otisku. A jednom kada budemo mogli proizvodi stvari lokalno, možda uopće nećete niti trebati automobil.
Nicolas Negroponte prvi je ukazao na zanimljivu povezanost između bitova i atoma. Mnogo sam naučio od njega i mog savjetnika Waltera Bendera iz Mit Media Laba.
Izbacivanjem lažnih vijesti dolazi do cenzure
Kako komentirate stanje s neutralnosti interneta u SAD-u i kakve dugoročne posljedice ova odluka može imati na slobodni internet? Također, molim vas komentar i za situaciju s lažnim vijestima na društvenim mrežama.
Vijesti nikada nisu bile objektivne, uvijek je postojala pristranost. Kada god fotograf podigne kameru ili novinar počne tipkati, on ili ona odaberu jedan smjer i ignoriraju ostale. Tijekom 20 i nešto godina korištenja interneta dovoljno smo se educirali te smo danas puno bolji u propitivanju vijesti.
Zbog toga sam skeptičan oko pokušaja etiketiranja vijesti kao stvarnih ili lažnih. Prečesto pokušavamo izbaciti lažne vijesti pa je rezultat cenzura. Očito, postoje brojne besmislice na internetu, ali zabrana pristranosti nije rješenje.
Hakon Wium Lie (Foto: Hakon Wium Lie) (Foto: Hakon Wium Lie)
Iako bi od osobe koja je kreator CSS-a i koja je toliko godina radila u Operi očekivali da su vam život i karijera vezani isključivo uz tehnologiju i internet, vaši su interesi puno veći. Bili ste dio KonTiki2 Expeditiona, suvlasnik ste kompanije za obradu drva, imate organsku farmu – recite nam čime se još sve bavite?
Zaista, imam brojne interese i nekada razvijam nove, ali često su oni povezani. Jedrenje do Uskršnjih otoka na splavi jedan je od takvih interesa. Bio sam zadužen za tehničke instalacije na splavi, uključujući i vrlo slabu internetsku povezanost. Bilo je to savršeno okruženje za promociju Opere Mini.
Nakon ekspedicija sa splavi, žena je uvela pravilo zabrane novih projekata, ali kako mi je gradnja orgulja dugo vremena na "to-do" listi, to se ne računa kao novi projekt. Nadam se. Orgulje su zadivljujući kompleksni mehanički strojevi i obožavam zvuk Bachove glazbe. To sam slušao na splavi, kada sam trebao pobjeći od zvukova razbijajućih valova i škripavih užeta.
Želio bih vas čitatelje izazvati na novih projekt – napišite knjigu. Ili još bolje, formatirajte knjigu. CSS je sada u stupnju u kojem je prilično jednostavno konvertirati HTML u datoteku koju je onda prilično jednostavno isprintati. Pretpostavljam kako svatko od vaših čitateljima ima određenih interesa koji su prikladne teme za knjigu.
Zabrinut zbog rušenja interneta
I za kraj, recite nam kako gledate na budućnost tehnologije – smatrate li kao dio znanstvenika da AI i roboti predstavljaju prijetnju za čovječanstvo ili će nam razvoj tehnologije pomoći da u budućnosti živimo bolje, budemo zdraviji i slično.
Trebamo biti oprezni s oslanjanjem na umjetnu inteligenciju za donošenje važnih odluka, ali osobno sam više zabrinut oko mogućnost da netko sruši internet. Potreban je samo mali vrtni alat za uništavanje optičkih kabela, a kada znamo gdje su zakopani to nije toliko teško.
Norveške veze sa svijetom vjerojatno možemo nabrojati prstima jedne ruke i može ih prekinuti mala grupa ljudi, bez pomoći umjetne inteligencije.
Gubljenje veze s internetom u ovoj fazi imalo bi katastrofalne posljedice. Naše društvo u kojem više nema gotovine neće moći obavljati svakodnevne komercijalne transakcije. Bilo bi teško naručiti velike količine hrane iz inozemstva koja je nužna kako bi se nahranila populacija koja je veća od mogućnosti agrikulturne proizvodnje.
I to je razlog zbog kojeg mislim kako bi se hrana trebala proizvoditi lokalno – boljeg je okusa i lokalnim ljudima omogućuje rad. Pokušavam svoj dio dati radom u voćnjaku i proizvodnjom soka od buke.
Veoma sam ponosan na svoj sok – osvojio sam prvu nagradu na norveškom nacionalnom natjecanju za kvalitetu soka od jabuka. Ovo ne izmišljam. Pravi sok od pravih jabuka.