Broj različitih povezanih uređaja diljem svijeta raste iz dana u dan. Milijarde različitih povezanih uređaja svakodnevno šalju različite informacije preko interneta, a mnogi korisnici nisu ni svjesni koliko različitih podataka zapravo stalno cirkulira o njima.
S obzirom na to da je pitanje privatnosti osobnih podataka, ali i drugih podataka sve aktualnije, The Economist Intelligence Unit (EIU) iz Velike Britanije proveo je istraživanje kojim je obuhvaćeno 1629 ispitanika iz Australije, Kine, Francuske, Njemačke, Japana, Južne Koreje, Velike Britanije i SAD-a, a kojim se željelo istražiti kakva su očekivanja ljudi od Interneta stvari (Internet of Things).
Rezultati su pokazali kako potrošači, odnosno korisnici žele veću transparentnost u vezi s korištenjem njihovih podataka i bolju zaštitu privatnosti. Također, od zakonodavnih tijela i same industrije očekuju da se ozbiljnije pozabave tim pitanjima.
Korisnike najviše zabrinjava prikupljanje i sam prijenos osobnih podataka. Posebno ih brine hoće li se njihovi podaci iskoristiti za krađu identiteta, ali i, zanimljivo, hoće li se ti isti podaci koristiti za stvaranje potrošačkih obrazaca. Čak tri četvrtine ispitanih ima osjećaj kako i manji propust koji ugrožava privatnost njihovih podataka može dovesti do gubitka građanskih prava.
Ne iznenađuje što više od 90 posto ispitanih želi imati kontrolu nad podacima koji se prikupljaju o njima. Među njima, gotovo 60 posto svjesno je da postoji "pravo na zaborav" te upravo to ističe kao najznačajnije pravo kad je o privatnosti riječ. Podsjetimo, "pravo na zaborav" već sad vrijedi u određenim slučajevima, a nakon stupanja na snagu GDPR-a u svibnju 2018. to će se pravo proširiti na veći broj područja.
Istraživanje zaključuje kako je krajnje vrijeme da se industrija i zakonodavna tijela pozabave pitanjem privatnosti podataka njihovih potrošača, odnosno korisnika. Među ostalim, spominje se stvaranje i održavanje standarda privatnosti, ali i bolja zaštita privatnih podataka korisnika. Vlade i zakonodavna tijela trebali bi ozbiljno shvatiti pitanje privatnosti podataka te veoma strogo i dosljedno provoditi pravila koja postoje i koja su propisana. Da korisnici nemaju osjećaj kako se to događa, najbolje govori činjenica kako više od 90 posto ispitanih korisnika smatra da bi kazne za tvrtke koje krše odredbe o privatnosti podataka trebale biti još i više nego što jesu.
Stupanjem na snagu GDPR-a, stupanj zaštite privatnosti podataka u Europi će se povećati, a to bi moglo potaknuti i druge zemlje diljem svijeta da pojačaju odredbe zaštite privatnosti svojih građana odnosno korisnika različitih (poglavito internetskih) servisa.
Iako velik broj tvrtki, kao što su Facebook, Google i druge, svoje poslovanje temelji upravo na prikupljanju podataka korisnika i prodavanju usluga povezanih s tim podacima, posljednja afera Facebooka i Cambridge Analytice pokazala je kako takav način rada više neće biti moguć. Tvrtke će morati bolje štititi podatke svojih korisnika, a korisnici će se morati educirati o svojim pravima i inzistirati da se njihovi podaci štite u skladu s pravilima i zakonima.
Cjelokupno istraživanje možete pogledati ovdje.