Duboko ispod zemlje skrivaju se potencijalno niži računi za Velikogoričane. Naime, Osijek i Velika Gorica mogli bi se u budućnosti prvi grijati pomoću geotermalnih izvora. Građani pozdravljaju sve što bi dugoročno donijelo smanjenje troškova.
Svaka pozitiva za grad Goricu, ili općenito za bilo koji grad u Hrvatskoj, to je sasvim u redu, potovo u ovoj situaciji, da je bar nešto jeftinije, još sad ovaj euro, opet je dobro, smatra Saša iz Velike Gorice.
Sve što bude jeftinije, ja mislim da bi većina nas bila za to, kaže Marica.
Konkretniji odgovori znat će se tek za dvije godine, kaže gradonačelnik.
Agencija kada utvrdi koja bušotina bi trebala biti, onda bi ona tek trebala postati proizvodna bušotina, a ne istraživačka u kojem se stadiju u ovom trenutku nalazimo. Ona bi trebala značiti sigurnost i stabilnost za naše sve sugrađane koji su sada na HEP toplinarstvu da više računi za grijanje ne bi bili toliko visoki i da bi ti obnovljivi izvori energije zapravo donijeli jedan veliki benefit, rekao je Krešimir Ačkar, gradonačelnik Velike Gorice (HDZ).
Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 30 milijuna eura. Geotermalna energija nosi određeni rizik pri istraživanju, ali to nije jedini problem, objašnjava stručnjak.
Inicijalno početna velika cijena ulaganja, ali jednom kada se sama bušotina izbuši i kada se potvrde rezerve tada su troškovi održavanja vrlo mali, kaže stariji istraživač s Energetskog instituta Hrvoje Požar Tomislav Đurić.
Cijelo istraživanje provest će Agencija za ugljikovodike, a ugovor je potpisan u Ministarstvu gospodarstva. Sva sredstva idu iz Europske unije.
Bušotine će biti. U trećem kvartalu iduće godine će početi, kazao je Marijan Krpan, direktor Agencije za ugljikovodike.
Sada idu ova dva, ako sve bude onako kako se nadamo da će biti, osigurat ćemo nova sredstva kako bi se išlo u smjeru grijanja, korištenja geotermalne vode za grijanje gradova jer to je nešto što rade europske metropole, kaže Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja (HDZ)
Svi ovi projekti snažno doprinose kako zelenoj tranziciji tako i smanjenju fosilnih goriva. U konačnici zašto mi jesmo tu, zbog smanjenja emisija i zaštite okoliša, rekao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša.
Cijela kontinentalna Hrvatska ima velik potencijal.
Ona je praktički nesicrpna ako se koristi na adekvatan način, odnosno ako je crpljenje povoljno po ležištu. Ako je temperatura preko 150 stupnjeva, tada se može proizvoditi električna energija, ako je temperatura niža, ona je povoljna za različite namjene, poglavito toplinarstvo, pojasnio je Đurić.
Ali i za uzgoj riba, algi, kao i za turističke svrhe te potrebe liječenja, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Dina Ćevid.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.