Većina hakerskih napada i cyber kriminala o kojem čitamo u posljednje vrijeme motivirana je ponajviše novcem – hakeri zaključavaju računala i od korisnika traže odštetu, kradu fotografije i osobne informacije i ucjenjuju korisnike, probijaju zaštitu velikih kompanija tražeći informacije koje bi mogli iskoristiti, prodati i slično. No, istraživanje britanske nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (National Crime Agency – NCA) pokazalo je kako novac nije uvijek najvažniji, a to se pogotovo odnosi na tinejdžere koji su prvenstveno motivirani "moralnim uvjerenjima" i dokazivanjem pred vršnjacima. Ovo je istraživanje provedeno među tinejdžerima uhićenim zbog hakiranja – pri čemu je najmlađi uhićeni imao samo dvanaest godina.
Tinejdžeri su rijetko uključeni u krađe i prijevare te je za njih hakiranje neka vrsta "moralnih križarskih ratova", komentirao je Paul Hoare iz odjela za cyber kriminal NCA. Dodao je kako su ostali razlozi koji motiviraju mlade hakere dokazivanje pred prijateljima te rješavanje tehničkih problema, a oni jednostavno ne razumiju kako velike posljedice mogu imati njihove aktivnosti i hakerski napadi na kompanije, obične korisnike i internetske stranice državnih institucija.
Također, oni ne razumiju koliko im hakiranje kao tinejdžerima može nanijeti štete poslije – stručnjaci za računalnu sigurnost iznimno su tražena "roba" na tržištu te bi takvi mladi hakeri u legalnom biznisu mogli zarađivati veliki novac, no činjenica da su sudjelovali u hakerskim napadima, odnosno kriminalni dosje može ih koštati posla u budućnosti.
Jake Davis, bivši član Anonymousa koji 2011., dok je imao 18 godina, sudjelovao u napadima na stranice državnih institucija rekao je kako mu zarada i novac nikada nisu bili važni, već mu je glavna motivacija bila borba protiv špijunaže i kontrole interneta. Kao tinejdžer vjerovao je da je internet "utopijsko mjesto koje nitko ne bi trebao kontrolirati i filtrirati, već da bi trebao biti u potpunosti otvoren i slobodan". Umjesto ovakvog načina hakiranja, Davis je mladima poručio kako danas postoje brojne legalne mogućnost za dokazivanje i zaradu – velike kompanije i državne institucije često zapošljavaju sigurnosne stručnjake, a velik izazov je i otkrivanje softverskih propusta, što kompanije novčano nagrađuju kako bi popravile te propuste prije nego ih otkriju hakeri, odnosno to je "hakiranje kako bi spriječili buduće hakiranje".
Izvor: The Guardian