Zatvaranja i ograničenja uvedena u pandemiji ostavila su "stvarno trajne posljedice" na zdravlje mozga ljudi starijih od 50 godina, sugeriraju istraživanja.
Studija je pokazala da su se kognitivne funkcije i radno pamćenje u starijih ljudi rapidno smanjili tijekom pandemije, bez obzira na to jesu li bili zaraženi COVID-om.
Istraživači kažu da bi to moglo biti posljedica čimbenika pogoršanih pandemijom, kao što su nedovoljno vježbanje i pijenje previše alkohola, kao i usamljenost i depresija.
Tim istraživača s britanskog Sveučilišta Exeter i Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost (IoPPN) na King's Collegeu u Londonu analizirao je testove moždanih funkcija 3142 osobe koje su sudjelovale u studiji Protect, koja je prvobitno pokrenuta 2014. kako bi se dobio uvid u moždane funkcije ljudi starijih od 40 godina u razdoblju od 25 godina.
Osobe obuhvaćene istraživanjem u dobi su između 50 i 90 godina i žive u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Tim je pogledao podatke iz ožujka 2019. i veljače 2020. te ih usporedio ih s podacima prikupljenima tijekom prve (ožujak 2020. do veljače 2021.) i druge (ožujak 2021. do veljače 2022.) godine pandemije.
Analiza je pokazala da se stopa kognitivnog pada ubrzala u prvoj godini pandemije, a bila je veća među onima koji su već pokazivali znakove blagoga kognitivnog pada prije izbijanja COVID-a.
Uzorak se nastavio u drugoj godini pandemije, što istraživači kažu da sugerira učinak nakon početnih nacionalnih zatvaranja 2020. i 2021.
Anne Corbett, profesorica istraživanja demencije i voditeljica studije Protect na Sveučilištu Exeter, rekla je: Naša otkrića upućuju na to da su lockdown i druga ograničenja koja smo iskusili tijekom pandemije stvarno dugotrajno utjecala na zdravlje mozga kod ljudi u dobi od 50 ili više godina, čak i nakon završetka zatvaranja.
Ovo postavlja važno pitanje jesu li ljudi potencijalno izloženi većem riziku od kognitivnog pada koji može dovesti do demencije, istaknula je.