Ljudi sve više pozornosti posvećuju svom zdravlju. Dijelom je za to zaslužna kultura tijela, odnosno mediji i društveni mediji koji serviraju različite savjete o tome kako biti fit, lijep i uspješan. No, dijelom su tu odgovorni i različiti nosivi uređaji koji prate korisnike i daju im savjete za bolji san, bolju fizičku kondiciju ili jednostavno upozoravaju na aktualno zdravstveno stanje.
Upravo kako bi otkrili kako Europljani razmišljaju o svom zdravlju, tvrtka Ipsos je za Huawei provela istraživanje o stavovima i ponašanjima europskih građana, a povezano s osobnim zdravljem. Istraživanje objavljeno u Huawei Health Survey 2023., otkriva neostvarene potencijalne prednosti korištenja pametnih satova u vrijeme kada su preventivna skrb i demokratizacija zdravstvenih informacija kritično potrebne više nego ikada.
Mentalno i tjelesno zdravlje je na vrhu dnevnog reda prioriteta za pojedince i šire društvo, napominje William Tian, predsjednik Europske divizije Huawei Consumer Business Group. Namjeravali smo otkriti daju li europski građani aktivno prioritet svom osobnom zdravlju i prepoznaju li ključne zdravstvene pokazatelje koji su ključni za njihovu opću dobrobit. Osim toga, nastojali smo provjeriti pokazuju li korisnici pametnih satova veću svijest o zdravlju i zdravije navike u usporedbi s onima koji ih ne koriste. Naše je istraživanje otkrilo neke uznemirujuće činjenice, dok je istovremeno nedvosmisleno pokazalo transformativni utjecaj pametnih satova usmjerenih na zdravlje.
Tako je interes europskih ispitanika za osobno zdravlje visok, s podjednakim fokusom na psihičku dobrobit i fizičko zdravlje (>83% u odnosu na >82%). Međutim, opće zadovoljstvo zdravljem ostaje u umjerenim parametrima i samo je polovica sudionika ankete izjavila da je zadovoljna svojim općim zdravstvenim stanjem. Naglašena je zabrinutost povezana s fizičkom spremom (24%), pokretljivošću (26%), smanjenom razinom energije (29%) i značajnim postotkom prekomjerne težine ili pretilosti (46%). Zaključno, jasan je apetit i potreba za značajnim zdravstvenim poboljšanjem.
Čak 91% ispitanih izrazilo je želju poboljšati barem jedan aspekt svog životnog stila direktno povezanog s njihovim zdravljem. Većina njih navodi poboljšanja u gotovo četiri (3,9) najčešće odabrane zdrave navike od onih ponuđenih u ispitivanju. Tako je smanjenje stresa bilo glavni prioritet za 43% ispitanika, a zatim ide održavanje korektne tjelesne težine kod njih 40%. Fokus na zdravu prehranu navodi 35% ispitanika, isto kao i na postizanje dovoljne količine sna, dok njih 34% navodi želju na uvođenje svakodnevne tjelovježbe. Unatoč tim iskazanim težnjama ispitanika, čak 72% europskih građana priznalo je da im je potrebna dodatna motivacija ili da često gube motivaciju u provođenju zdravih životnih navika.
Iskazano znanje o važnim zdravstvenim pokazateljima vrlo je ograničeno kod ispitanika, pri čemu većina mjera koje su ispitanici naveli uopće nisu stvarni zdravstveni parametri, već medijski propagirane aktivnosti u ekvivalentu članaka "Zašto piti više vode s limunom". Svijest o tome koje su metrike i njihova točna očitanja potrebna za skeniranje zdravstvenog stanja svakog pojedinca pokazala se vrlo niskom. Međutim, ova rupa u znanju može se prebroditi redovitim pristupom personaliziranim zdravstvenim očitanjima koja izravno utječu na dublje razumijevanje osobnog zdravstvenog stanja.
Zanimljivo, istraživanje je pokazalo kako nosivi uređaji poput fitness narukvica i pametnih satova mogu imati velik utjecaj u razvoju zdravih navika i promjeni ponašanja pojedinca.
Primjerice, europski korisnici pametnih satova imaju 51% veću vjerojatnost da će biti svjesni točnih ciljanih mjerenja za sve bitne zdravstvene parametre u usporedbi s onima koji ne koriste pametne satove. Dodatno, korisnici pametnih satova pokazuju 75% veću vjerojatnost poznavanja svoje ciljane tjelesne masnoće, kao i 71% veću vjerojatnost poznavanja svog točnog dnevnog ciljanog unosa kalorija.
Korisnici pametnih satova provjeravaju svoje temeljne zdravstvene metrike dvostruko češće od onih koji ih ne koriste. Tako prate broj otkucaja srca, zasićenost krvi kisikom i potrošene kalorije gotovo tri puta češće od osoba bez uređaja. Među dnevno praćenim mjerama prevladavaju one vezane za tjelesnu aktivnost, poglavito broj koraka u danu. Gotovo polovica svih ispitanih korisnika pametnih satova svakodnevno prati broj koraka i trudi se ostvarivati preporučene vrijednosti što je važan korak u poboljšanju zdravlja.
Ozbiljno shvaćaju obavijesti o zdravlju, tako da više od 74% njih traži zdravstveni savjet kada ih njihov uređaj upozori na abnormalne pokazatelje. Na kraju, sve ovo dovodi do toga da 63% ispitanika posjeti liječnika specijalista radi daljnje analize.
Impresivnih 87% ispitanih korisnika pametnih satova navodi da je usvojilo nove zdrave obrasce ponašanja na temelju informacija koje su dobili putem uređaja. U konkretnoj primjeni, to su u prosjeku dvije promjene po korisniku. Zdrave promjene kod ispitanika uključuju povećanu učestalost vježbanja (47%), duže trajanje vježbanja (41%), poboljšane navike spavanja (39%) i promjene u načinu prehrane (28%).
Zanimljivo je da korisnici koji redovito koriste pametne satove, imaju veoma pozitivna iskustva. Tako se 88% korisnika slaže da njihov uređaj može pomoći u poboljšanju njihovog fizičkog zdravlja, a njih 86% navodi da im podiže ukupnu kvalitetu života. Na kraju treba istaknuti kako korisnici ne vide pozitivan utjecaj samo na fizičko zdravlje, već i njih 76% pripisuje važnost pametnih satova za njihovo mentalno zdravlje.