Prošla 2020. bila je izuzetno izazovna godina za sve tvrtke u Hrvatskoj, bez obzira na to u kojoj industriji posluju. No ako je suditi po podacima objavljenima u sklopu Analize hrvatske IT industrije, čini se kako je upravo ova industrija osjetila najmanje poteškoće.
Iako se u Analizi spominju podaci zaključno s 2019. godinom, jer, kako su pojasnili autori, podaci za 2020. godinu još nisu dostupni, tijekom okruglog stola na kojem su sudjelovali neki od predstavnika IT tvrtki, upravo u IT tvrtke bile te koje u 2020. nisu ni smanjivale plaće ni otpuštale svoje zaposlenike. No to ne znači da nisu osjetile poteškoće na tržištu koje su uzrokovane koronakrizom.
Unatoč tome, podaci do 2019. godine pokazuju kako je u zadnjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao po godišnjoj stopi od 11,2 posto. Istovremeno u 2019. godini, ukupni prihodi IT industrije u Hrvatskoj dosegnuli su 27 milijardi kuna uz godišnji rast od 12,4 posto.
Bez obzira na dobre rezultate, hrvatska IT industrija još uvijek je pretežno fokusirana na Zagreb i okolicu, a u europskim okvirima prilično zaostaje za istim industrijama u drugim EU članicama. Tako na Zagreb otpada 80 posto ukupnog sektora, koji ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa. IT sektor je u 2019. zapošljavao 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši.
Zanimljiv je podatak da je prosječna mjesečna neto plaća u IT industriji gotovo 50 posto veća od prosjeka cijelog gospodarstva i u 2019. je iznosila 8582 kune. Istovremeno u Zagrebu je taj iznos bio veći i iznosi 9734 kune, dok je u Ličko-senjskoj županiji prosjek bio tek 3999 kuna.
Analiza je pokazala i kako je IT industrija sve bitnija komponenta BDP-a. Tako je udio novostvorene vrijednosti u BDP-u 2019. godine iznosio 2,1 posto.
Da je jedna od glavnih značajki hrvatske IT industrije izvoz, najbolje govore podaci o godišnjem rastu od 15 posto u posljednjih pet godina i u 2019. je iznosio 29,8 posto. Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki (velikim dijelom u stranom vlasništvu), čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto.
IT tvrtke također su vodeće po ulaganju u istraživanje i razvoj, no unatoč tome, u usporedbi s drugim zemljama članicama EU, situacija nije baš najbolja. Kako je prilikom predstavljanja istaknuo jedan od autora Analize, Boris Žitnik, direktor OmniaConsulta, kako bismo smanjili tu razliku, hrvatski IT sektor morao bi rasti po stopi od 17,2 posto.
S obzirom na to da je EU odlučio da je digitalizacija strateški cilj te odvojio 20 posto sredstava iz financijskih omotnica za korištenje isključivo za digitalizaciju, u HGK-u se nadaju da će i Hrvatska učiniti isto te IT industriju proglasiti strateškom industrijom u zemlji.
Koliko je točno koronakriza tijekom 2020. utjecala na IT tvrtke i njihove prihode, teško je procijeniti jer su neke tvrtke zabilježile velik pad aktivnosti, dok su druge bilježile izuzetne rezultate. Kako je istaknuto na okruglom stolu, tvrtke koje su fokusirane na poslovanje u Hrvatskoj ili EU osjetile su usporavanje aktivnosti kako su zemlje odlazile u lockdown, a koronakriza se produbljivala. No, tvrtke su okrenute budućnosti i uvjerene su da će se situacija popraviti kad pandemija završi.