Bill Gates nedavno je preporučio pet knjiga koje bi trebali pročitati tijekom ljeta, a na tom popisu nalazi se i knjiga 'Sapiens: A Brief History of Humankind' povjesničara Yuval Noah Hararija za koju je osnivač Microsofta i najbogatiji čovjek na svijetu napisao kako je njega i Melindu potaknula na brojne rasprave za stolom. Ova preporuka odlična je reklama za sljedeću Hararijevu knjigu koja bi se u prodaji trebala pojaviti tijekom rujna, ali su se neki njeni dijelovi već pojavili u javnosti.
Najzanimljiviji dio odnosi se na kontroverznu temu o kojoj već dugo vremena raspravljaju brojni znanstvenici, tehnološki novinari i futurolozi poput Raya Kurzweila – uspon robota i umjetne inteligencije te možemo samo pretpostavljati što će se dogoditi u trenutku kada umjetna inteligencija dosegne (i premaši) nivo ljudske inteligencije. Neki vjeruju kako će to biti pozitivna stvar jer, dok će umjetna inteligencija i roboti raditi stvari koje danas rade ljudi, mi ćemo imati više vremena 'za sebe' (ovo bi se zaista moglo dogoditi, ali samo za onu malu skupinu najbogatijih ljudi na svijetu), dok drugi strahuju od masovne nezaposlenosti pa čak i prijetnje cijelom čovječanstvu jer bi nas umjetna inteligencija mogla doživjeti kao prijetnju pa bi nas roboti mogli pokušati uništiti.
Harari u novoj knjizi, kao jednu od mogućih teorija što bi se moglo dogoditi s razvojem umjetne inteligencije i robota, spominje stvaranje 'klase beskorisnih ljudi', što je za njega jedna od najvećih prijetnji u 21. stoljeću. To su ljudi koji će zbog robota i umjetne inteligencije ostati bez posla (ili se nikada neće moći zaposliti), a s obzirom na dinamične promjene na tržištu rada i tehnologije te sve veći napredak AI i robota, nitko neće znati koje su vještine koje bi trebali stjecati tijekom života jer bi stvari koje ljudi uče i za koje se obrazuju kroz školu i fakultet mogle postati nevažne dok oni navrše 30-40 godina. Harari kaže kako je namjerno upotrijebio riječ beskorisni misleći pri tome na njihovu 'beskorisnost u političkom i ekonomskom, a ne moralnom smislu'.
Ako ljudi budu nezaposleni i ne budu imali nikakvu perspektivu (što bi se i sada moglo reći i za brojne mlade u Hrvatskoj), ljudi će se osjećati beznačajno i više neće imati razlog za ustajanje iz kreveta, smatra Harari i dodaje kako bi država taj problem mogla riješiti kontrolirajući sreću i zadovoljstvo ljudi putem lijekova i virtualnih svjetova. Ljudska rasa zbog toga bi se mogla pretvoriti u nezaposlenu gomilu bez ikakvog cilja koja će dane kratiti pijući lijekove i noseći kacige za virtualnu stvarnost (zanimljivo, o tome se pisalo nedavno nakon što je objavljena fotografija sa Samsungove konferencije na kojoj je Zuckerberg okružen gomilom ljudi koji su nosili VR naočale te su mnogi tada govorili da bi tako mogla izgledati budućnost), napisali su na The Guardianu uz sarkastičnu napomenu: 'Dobrodošli u novu revoluciju'.
Što vi mislite, jesu li ova razmišljanja samo dio Hararijeve mašte i scenarij za neki SF film ili nam, s daljnjim razvojem tehnologije i eksperimentiranjem s umjetnom inteligencijom, zaista prijeti ovakav scenarij?
