Zemlju od milja zovemo i "plavi planet", jer zahvaljujući velikoj količini vode na njenoj površini, iz svemira izgleda poput velike plave kugle. No, znanstvenici već dugo pokušavaju dati odgovor na zanimljivo pitanje - kako je ta voda došla na Zemlju?
Upravo zahvaljujući činjenici da je Zemlja bogata vodom, razvio se i život na našem planetu. Dovoljno je samo spomenuti da gotovo 60 posto našeg tijela čini voda pa da dobijemo sliku koliko je ona važna.
Stoga su znanstvenici Anat Shahar iz Carnegie Science te Edward Young i Hilke Schlichting s UCLA proveli istraživanje koje je rezultiralo studijom objavljenom u časopisu Nature. Njihova otkrića mogla bi objasniti podrijetlo značajki Zemlje.
Kako navode u studiji, voda na Zemlji mogla je nastati zahvaljujući interakciji između atmosfere bogate vodikom i oceana magme koji su bili prisutni prilikom stvaranja Zemlje. A do tog otkrića došli su zahvaljujući nedavnim otkrićima vezanim uz egzoplanete.
Otkrića egzoplaneta dala su nam mnogo veću spoznaju o tome koliko je uobičajeno da tek formirani planeti budu okruženi atmosferama koje su bogate molekularnim vodikom tijekom prvih nekoliko milijuna godina, objasnio je Shahar. Na kraju se ove vodikove ovojnice rasprše, ali ostavljaju svoje tragove na sastavu mladog planeta.
Zahvaljujući tim otkrićima, istraživači su razvili nove modele za formiranje i evoluciju Zemlje ne bi li došli do različitih kemijskih osobina našeg matičnog planeta. Tako su uspjeli pokazati da su, u ranoj fazi nastanka Zemlje, interakcije između oceana magme i molekularnog vodika, mogle dovesti do nastanka obilja vode.
Pomoću matematičkog modeliranja istražili su na koji bi način moglo doći do razmjene materijala između atmosfere molekularnog vodika i oceana magme. Promatrali su 25 različitih spojeva i 18 vrsta reakcija, dovoljno složenih da daju vrijedne podatke, ali istovremeno dovoljno jednostavnih za tumačenje.
Došli su do zanimljivog zaključka. Interakcije između oceana magme i atmosfere u njihovoj simulaciji, rezultirale su kretanjem velikih količina vodika u metalnu jezgru, oksidacijom površine i proizvodnjom velike količine vode.
Čak i da je sav stjenoviti materijal koji se sudario da bi formirao rastući planet bio potpuno suh, pojašnjavaju znanstvenici, ove interakcije između atmosfere molekularnog vodika i oceana magme stvorile bi obilne količine vode.
To je samo jedno moguće objašnjenje za evoluciju našeg planeta, ali ono koje bi uspostavilo važnu vezu između povijesti nastanka Zemlje i najčešćih egzoplaneta koji su otkriveni u orbiti oko dalekih zvijezda, a koji se nazivaju Super Zemlje i sub-Neptuni, zaključuje Shahar.
Ovo otkriće moglo bi omogućiti znanstvenicima da, prilikom istraživanja svemira, razlikuju prave biopotpise koji bi mogli sugerirati prisutnost nekog oblika života, od atmosferskih molekula nebiološkog tijela. A to bi, ističe Sahar, moglo dovesti do besprijekorne metode otkrivanja znakova života na drugim planetima.
Izvor: Phys.org