Sudionici natjecanja su u samo desetak minuta promišljanja generirali više od 70 svojih tumačenja glavne teme, tj. problema na kojima bi voljeli raditi. Nakon glasanja, izbor je pao na 5 tema oko kojih su se formirali timovi. Za vrijeme trajanja natjecanja mentori su vodili natjecatelje kroz svaku od faza dizajna usluga, odnosno kratkih teorijskih blokova, nakon kojih je slijedio praktičan rad. Terenskim istraživanjem kroz intervjue i promatranje, sudionici su prepoznali uzorke i konkretizirali probleme koje žele rješavati, koristeći alate poput persone i mape empatije. Nakon samostalnog razmišljanja i grupnog brainstorminga te mnoštva ideja, svaki tim je odabrao onu s najviše potencijala te su izradili prve verzije prototipa.
Neka od rješenja i mogućnosti mijenjanja svijeta na prvom Zagreb Service Jamu odnose se na cirkularno zbrinjavanja biološkog otpada, hologramsko rješenje pametnog virtualnog asistenta, širenja sreće, središnjeg mjesta koje povezuje one koji žele donirati rabljene stvari s onima kojima su potrebne te mogućnosti za promjenu karijere.
Prilikom prezentiranja svojih rješenja, timovi su odabrali različite pristupe, od igranja uloga, prikaza rješenja putem kartonskih modela, do prezentacija - sve pod budnim okom mentora Petre Ravlić, Marine Milić Kravar, Katarine Pranjić i Tee Zavacki (konzultanti tvrtke Radilica d.o.o.), dizajnera Tea Drempetića te profesorice Sanje Rocco (Visoka poslovna škola Zagreb).
Zagreb Service Jam bio je dijelom globalnog Service Jama koji se već više od 10 godina istovremeno odvija u cijelom svijetu. Ovogodišnje izdanje projekta održavalo se istodobno u više od 80 gradova, s ciljem učenja o dizajnu usluga, design thinkingu i važnosti korisničkog iskustva, sve s ciljem otvaranja novih vidika te pristupa rješavanju problema.
