Hrvatska se trenutno nalazi u trećem toplinskom valu ove godine. Temperature zraka penju se iznad 35°C, a u kombinaciji s betonom, asfaltom ili kamenom mogu biti i puno više.
Iako liječnici iz godine u godinu ponavljaju kako bi tijekom najtoplijeg dijela dana trebalo izbjegavati boravak na suncu te piti puno tekućine, postoje zanimanja koja si to ne mogu priuštiti.
Kako točno vrućina utječe na naše tijelo?
Ljudsko tijelo može podnijeti samo određenu temperaturu i vlagu u zraku prije nego što organi, a onda i cijeli sustav počnu otkazivati. Naime, tijelo je građeno tako da održava vlastitu temperaturu oko 37°C. No, kako tijelo postaje sve toplije, šire se krvne žile, pada krvni tlak, a srce kuca sve jače ne bi li pokrenuo krv po tijelu.
Već u tom trenutku mogu se uočiti simptomi poput osipa, oteklina u rukama ili nogama te intenzivnog znojenja. Iako je znojenje normalna fiziološka funkcija koja bi trebala olakšati hlađenje tijela, intenzivno znojenje dovodi do gubitka tekućina i soli, ali i utječe na ravnotežu između njih u tijelu.
Sve to zajedno može dovesti do toplinske iscrpljenosti koja se pokazuje kroz vrtoglavicu, mučninu, nesvjesticu, zbunjenost, grčeve u mišićima, glavobolju, jako znojenje i umor. Ako tlak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara.
Što napraviti kako bi ublažili negativne posljedice vrućine?
- Prije svega - izbjegavajte boraviti vani u najtoplijem dijelu dana.
- Ako ste u zatvorenom prostoru, pokušajte ga održati koliko-toliko hladnim. Zatvorite prozore, spustite roletne (ako ih imate), navucite zastore na prozore i uključite klimu odnosno ventilator (ako ih imate).
- Pijte puno tekućine, prije svega vode, bistrih juha ili prirodnih sokova. Izbjegavajte alkohol i jako zašećerena pića.
- Nikoga ne ostavljaje u automobilu - ni bebe, ni malu djecu, ni životinje ni starce. Temperatura u automobilu može se veoma brzo popeti do opasnih razina i životno ugroziti osobu.
- Ako morate biti vani tijekom najtoplijeg dijela dana, zaštitite kožu od direktnog izlaganja suncu. Lagana odjeća dugih rukava i nogavica pomoći će vam da se ne pregrijete. Izloženu kožu zaštitite kremom za sunčanje s visokim stupnjem SPF-a.
- Jedite laganiju hranu poput salata, prohlađenih juha, laganih variva i slično, a izbjegavajte tešku i masnu hranu.
- Pobrinite se za starije, bolesne i nemoćne. Starije osobe često imaju poteškoća s osjetom hladnoće i vrućine, a nije rijetkost i za zaboravljaju unositi dovoljno tekućine tijekom dana. Zato je važno da provjerite i nekoliko puta dnevno u kakvom su stanju, ponudite im vodu ili sok (koji ne mora biti hladan, već sobne temperature) i podsjetite ih da ne izlaze na vrućinu.
Što ako nekoga uhvati toplinska iscrpljenost?
- Prije svega, maknite osobu sa sunca i vrućine. Premjestite ju u hladniji prostor.
- Polegnite ih na pod i podignite im noge.
- Ako su pri svijesti, ponudite im vodu ili sportski napitak.
- Ohladite ih hladnim oblazima ili ih umijte hladnom vodom.
- Mjerite vrijeme. Ako se osoba ne počne osjećati bolje u roku od 30 minuta, nazovite hitnu pomoć jer se povećava opasnost od toplinskog udara.
- Ako primijetite da je osoba sve toplija, a više se ne znoji, gubi svijest ili ima napadaj, obavezno zovite hitnu pomoć.