Estonija je svojim digitalnim reformama i uvođenjem elektronskog identiteta u potpunosti promijenila živote svojih građana. No to se nije dogodilo preko noći. Kako je u prezentaciji na Zagreb Connectu istaknuo član estonskog parlamenta Kalle Palling, još uvijek ima prostora za poboljšanja, unatoč činjenici da je 99 posto usluga u Estoniji online.
Ono što je omogućilo Estoniji da postane najdigitaliziranija država na svijetu jest povjerenje - izgrađeno između države, tvrtki i pojedinaca.
“Samo još vjenčanja, razvodi i prodaja nekretnina nisu online. Ali i to bi se moglo dogoditi u budućnosti”, rekao je Palling te dodao da kad su počeli s reformom, nisu baš znali što ih sve čeka. No, znali su što žele – da organiziraju zemlju poput kompanije, tako da sve bude podređeno usluzi građanima.
Na početku je svako estonsko ministarstvo gradilo vlastitu bazu podataka. To znači da je građanin prilikom dolaska u svaku instituciju morao ponovno prolaziti postupak upisivanja u bazu podataka. To su promijenili uvođenjem pravila jednog puta. Sad Estonci moraju samo jednom dati svoje podatke i nakon toga sve institucije i državna tijela imaju pristup tim podacima.
Koliko im se to isplatilo, najbolje govore čiste brojke. Zahvaljujući digitalizaciji i smanjenju birokracije, svake godine uštede 2 posto BDP-a, iznos koji Estonija inače uplaćuje u budžet NATO-a.
“Hrvatska ima sve potencijale da bude poput Estonije – lijepu i dugu obalu, inovacije, poduzetništvo, tvrtke poput Rimac Automobila, ali treba uvesti tehnologiju kako bi se provele reforme”, naglasio je Palling i dodao kako je Estonija toliko odmaknula u digitalizaciji i automatizaciji da ga ne bi iznenadilo da za desetak godina umjesto ministra u vladi sjedi umjetna inteligencija.
“Digitalizacija i e-vlada neće se dogoditi bez uvođenja elektronskog identiteta. Finska je prva to napravila, ali on nije bio obavezan. Estonija je imala isti pristup ali je bio obavezan. U 3 godine svaki Estonac je imao eID. 15 godina kasnije njih čak 94 posto koristi taj elektronski identitet”, kaže Palling.
No digitalizacija države sa sobom nosi i određene opasnosti. Estonija je to osjetila na vlastitoj koži 2007. godine kad su iskusili kibernetički napad na njihov bankarski sektor.
“Sigurnost je veoma važna. Biti digitalan znači da moraš biti siguran, a to se ostvaruje jednostavnije nego na papiru. Estonija je već 2008. počela koristiti blockchain tehnologiju. Čak smo dobili nagradu za korištenje blockchain tehnologije u osiguravanju zdravstvenih podataka”, istaknuo je Palling.
Da bi došli do te točke, trebale su proći godine, ali nisu bitni tehnologija i novac, nego želja ljudi da se mijenjaju, vodstva u parlamentu, vladi i zahtjevi građana.
“Danas je tehnologija bolja nego kad smo mi krenuli s reformama. Estonija je razvila model vodeći računa da podaci moraju biti sigurni, napravili smo Data Embassy - kupili smo zemljište u Belgiji, izgradili serverski park u kojem se pohranjuju podaci estonskih građana, kako bi uvijek bili sigurni”, ističe Palling.
I dok u nekim zemljama vlade zabranjuju Uber i slične aplikacije, u Estoniji su ga objeručke prihvatili. Kako pojašnjava Palling, htjeli su pronaći način kako bi Uber mogao normalno funkcionirati. I uspjeli su. Broj korisnika Ubera u Estoniji raste, a istovremeno se smanjuje broj vozila na cestama.
“Estonski startup Taxify krenuo je u isto vrijeme kad i Uber. I oni su kao vozače angažirali taksiste. No prije Ubera nije bilo instantne povratne informacije, lakog pozivanja prijevoza, nije bilo razloga za usporedbu voziti automobil ili naručiti Uber. Taksiji su godinama bili luksuz koji je bio dostupan samo malom broju ljudi. Sad to postaje usluga za mase. Znači da trebamo drugačije razmišljati o planiranju grada, broju parkirnih mjesta... jer u budućnosti će biti manje automobila na cestama... Pomogli smo i taksistima ne da prežive, nego da se poboljšaju. Naime, Taksify je morao u nekoliko mjeseci zabraniti pristup stotinama taksista jer korisnici nisu bili zadovoljni uslugom”, objašnjava Palling i dodaje kako se mobilnost mijenja, a u budućnosti će automobili biti usluga, a ne proizvod.
Na kraju se pohvalio i s uspješnim programom e-Residency koji ljudima iz cijelog svijeta (točnije iz 130 zemalja) pruža iste usluge i mogućnosti kao i građanima Estonije. Upravo zbog sve većeg interesa za ovakvim programom, digitalizacije poslovanja, ali i činjenice da se sve više ljudi smatra globalnim državljanima, vjeruju kako će broj e-Residenta u budućnosti samo rasti.
“Vjerujemo da ćemo u budućnosti postati Uber među državama. Nudit ćemo svoju infrastrukturu kao uslugu ljudima diljem svijeta. Računamo da će e-Residency do 2020. vrijediti 1,8 milijardi eura”, rekao je Palling te dodao kako i Hrvatska može krenuti estonskim stopama.
“Ako imate dobru volju, za pet godina možete biti tamo gdje smo mi danas”, poručio je na kraju Palling.